Sudjelovali smo na Dječjoj karnevalskoj povorci u subotu, 15. veljače 2025. godine. Karnevalska grupa naše škole zove se “Broštulin”, a ove smo godine imali masku “Kostrenska srca”. Naše vesele i srdačne maškarice nije pokolebala ni hladnoća ni bura, veselo su plesali i pjevali te svojim sudjelovanjem obogatili 28. Dječju karnevalsku povorku u Rijeci. U školi je ove godine za povorku bila zadužena učiteljica razredne nastave Lucija Pećarina pa smo je pitali kako je ona sve doživjela.
Pod sloganom „Srce nan je velo!” više od 150 nasmijanih srca prošetalo je Korzom uz taktove pjesme Dine Julušića „Ti si moja prva ljubav”. U povorci su sudjelovali učenici od prvog do sedmog razreda te brojni učitelji, profesori i naša ravnateljica. Svi su se jednako dobro zabavili, i veliki i mali. Iako je snažna bura puhala taj dan, nije uspjela otpuhati naše dobro raspoloženje! – rekla nam je učiteljica Lucija Pećarina i objasnila da su se odlučili za kostim srca jer se povorka održala 15. veljače, dan nakon Valentinova, a i zato što su svim prisutnima željeli poslati poruku da samo ljubav može spasiti svijet.
Korzom su naše maškarice prošetale uz sljedeće stihove: Dame i gospodo, stiglo je vrijeme za 128 srca iz Kostrene! Iako se možda čine mala, vjerujte nam, ni u jednu školu ne bi stala! Za maškare nam srce tuče, i u nove pustolovine uvijek vuče. Kostrenske maškare mi smo male i poruku sve djece svijeta sada bi vam dale! Samo nam malo ljubavi treba i da nas netko tako vesele gleda. To su našeg srca želje, nek nam život bude pjesma i veselje! Nek Korzom se ore naša nasmijana lica, od ljubavi nek se trese cijela pozornica!
– Kostim koji se sastojao od velikog srca od filca, suknjica i hlača s motivima malenih srca te upečatljivih šeširića vrijedno su izrađivale naše šilice Đurđa i Marina još od listopada prošle godine. Prijedlog pjesme dali su upravo učenici naše škole koji su i aktivno sudjelovali u osmišljavanju pokreta za zajednički koreografiju. Zbog zajedničkih proba koreografije u sportskoj dvorani, kišna veljača u Osnovnoj školi Kostrena bila je itekako sunčana, vesela i rasplesana. – zaključila je učiteljica Lucija.
Pišu: Inaya Pavletić, Sara Selimović Miškulin, Neva Seršić i Mila Vukušić
Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se 21. veljače, a utemeljila ga je 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja jezične raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinskom jeziku. Gotovo 43 % od postojećih 6000 jezika pod prijetnjom je izumiranja u jeku globalizacije te otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna (podatci su pronađeni na stranici Građanskog odgoja i obrazovanja).
Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik, ima problema s učenjem ne samo drugih jezika nego i s učenjem uopće.
Jezici koji su dominantni u svijetu (engleski, francuski, španjolski, kineski i dr.) polako potiskuju manjinske jezike. Izumiranje jezika znači gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine. Prema tome, svrha je Međunarodnog dana materinskog jezika podsjećati nas na obvezu očuvanja jezične raznovrsnosti kao ponajvećeg bogatstva koji su nam ostavili naši preci. Dan materinskog jezika važan je zbog njegovanja kulture i učenja jer se materinski jezik bori s mnogim stranim riječima koje prihvaćamo i upotrebljavamo u svakodnevnom govoru.
U utorak, 18. veljače 2025. godine svečano je položen kamen temeljac za gradnju doma za umirovljenike u Pavekima. Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici među kojima državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinko Lukenda, zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić, predsjednik Općinskoga vijeća Dražen Soldan, predstavnica kostrenske udruge umirovljenika Marica Njegovan, predstavnici Općine, ravnateljice vrtića i škole, predstavnici projektanata, investitora i brojni predstavnici medija.
Svečanost je započela prigodnim nastupom mališana iz Dječjeg vrtića Zlatna ribica i recitacijama naših učenika Kornelije Reljac, Marte Kurilić i Viktora Vičevića. Marta i Kornelija recitirale su svoje pjesme na čakavskom narječju, koje su nastale radom u čakavskoj skupini s mentoricom, profesoricom Majom Jelušić Sučević. Viktor je recitirao dvije pjesme Drage Gervaisa, “Tri nonice” i “Stari mladić” koje je s njim uvježbala profesorica Ina Randić Đorđević. Za nastup povodom polaganja pripremale su se i učenice Andrea Kaić, Judita Krunić i Lota Petrić, ali bile su spriječene jer su sudjelovale na školskom natjecanju iz geografije.
Nakon dječjih nastupa i govora uzvanika, svečano je položen kamen temeljac za dom čija bi gradnja trebala završiti u lipnju 2026. godine. Kamen temeljac je prvi kamen koji se postavlja prilikom početka gradnje neke značajne građevine. To je svečani čin koji ima i simbolično značenje – označava službeni početak gradnje. Važnost doma za starije osobe u današnje je vrijeme veoma važna jer dok su nekad starije osobe bile poštovane i cijenjene u društvu, primjerice postojalo je Vijeće staraca još u antici, u današnje vrijeme male mirovine ne omogućuju dostojan život umirovljenika. Ulaganje u ovakve ustanove može značiti promjenu i razvoj odgovornog društva koje brine o svim svojim članovima, posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Ekipa OŠ Kostrena osvojila je odlično 4. mjesto na Županijskom natjecanju iz gimnastike. U konkurenciji talentiranih sportašica školu su predstavljale Žana Turk, Petra Muslim, Amber Šahini i Mila Dijan pod vodstvom mentorice Ive Kamenić.
Učenica 3. razreda Amber Šahini rekla nam je: “Natjecanje je bilo jako zabavno, voljela bih da uskoro bude još jedno gimnastičko natjecanje, ali ovaj put da osvojimo 1. mjesto!”
Djevojke su briljirale na parteru, gredi, ručama i preskoku pokazujući vještinu i timski duh. Mentorica Iva Kamenić izrazila je ponos zbog njihova truda i uspjeha. Uz ovakav angažman sigurno ih čeka blistava budućnost, a mi smo ponosni na naše djevojčice i želimo im puno sreće!
Naša škola je kao velika čarobna knjiga ispunjena raznim neobičnim imenima. Neka imena čak zvuče kao neki poznati književnici, pisci, kraljevi, božice… No svatko od njih čini jednu posebnu stranicu koju ćemo čitati i diviti se tijekom osam zajedničkih godina u našoj školi.
Pitate se koje je najčešće ime u našoj školi? Varate se ako mislite da je to Ivan/Ivana ili Ana ili Marko. Najčešće, s čak 19 ponosnih nositelja u našoj je škole ime Lea, Leo, Leon, Leona, Leoni i Leonardo. Ta imena podsjećaju na “lava” i ti učenici možda baš imaju čvrst karakter. Oblici imena Marc, Marko, Mark imaju 13 predstavnika. Jedna od zanimljivih činjenica jest da čak 12 učenika nosi ime Iva, Ivan, Ivano i Ivo, ali zato nemamo nijednu Ivanu. Imamo i 15 učenika koji nose ime po svetom Nikoli, zaštitniku djece i putnika te jednom od triju zaštitnika Kostrene. To su naši učenici koji se zovu Nikola, Nikolina, Nina, Niko, Nicolas.
Neki naši učenici imaju jedinstvena imena pa tako u školi imamo samo jednu Adu, Juditu, Primu ili samo jednog Kristijana i Domagoja. Posebno se ističu originalna imena koja nisu uobičajena u našoj okolici. Tako imamo Odiseja, Auroru, Diesela, Arna i Bugu. U našoj školi imamo i 13 učenika koji imaju dva imena, primjerice Alexander William i Carmen Marie, čija imena zvuče kao imena budućih svjetskih putnika ili diplomata.
Imamo imena iz svih krajeva svijeta od nordijske Freye do grčkog Odiseja, imamo tradicionalna imena, imena koja smo baštinili od svojih predaka, originalna imena, neobična imena, ali svako je ime lijepo jer označava jednog učenika ili jednu učenicu naše škole. Za kraj naše uzbudljive istrage o imenima, evo zanimljivog podatka: kada bi svi učenici s različitim imenima stali u red po abecedi, trebalo bi nam više od 100 koraka da dođemo od Ade do Žane! A to je dokaz da različitost naših imena čini našu školu posebnim mjestom gdje se spajaju tradicija i modernost, istok i zapad, prošlost i budućnost.Tko zna, možda za nekoliko godina budemo imali i nekog Googla ili Wikipediju među prvašićima? Do tada, ponosno nosimo svoja imena, bila ona tradicionalna ili moderna, jednostavna ili složena jer svatko od nas svojim djelima daje posebno značenje svom imenu!
Danas se obilježava Dan holokausta jer je na današnji dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.
Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad milijunima Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust.