U Delnicama je održano županijsko natjecanje iz krosa za učenike i učenice sedmih i osmih razreda, na kojem je sudjelovala 21 škola Primorsko-goranske županije. Učenici OŠ Kostrena ostvarili su izvrsne rezultate – dječaci su osvojili prvo mjesto, a djevojčice zauzele četvrto mjesto u ukupnom poretku.
Zlatnu ekipu naše škole činili su Aron Džida, Erik Zahej, Jakov Šoić i Andre Kosanović. Svojim su nastupom osigurali pobjedu ispred drugoplasirane OŠ Podmurvice i trećeplasirane OŠ Mrkopalj. Ovim su uspjehom izborili nastup na državnom prvenstvu koje će se održati u Poreču 28. i 29. listopada 2026. godine.
Odličan rezultat ostvarile su i naše učenice Petra Muslim, Lucija Turčić, Neva Rak i Zoe Kišerlovski, koje su natjecanje završile na četvrtom mjestu. U konkurenciji djevojčica prvo mjesto osvojila je OŠ Turnić, drugo OŠ Jelenje – Dražice, a treće OŠ Ravna Gora.
Učenike i učenice na natjecanju je vodila profesorica Tjelesne i zdravstvene kulture Iva Kamenić.
Čestitamo našim učenicima, učenicama na izvrsnim rezultatima i sportskom predstavljanju OŠ Kostrena, a dječacima želimo mnogo uspjeha na državnom prvenstvu u Poreču!
Europski dan jezika manifestacija se kojom se od 2001. godine nastoji promicati jezična i kulturna raznolikost Europe. Ove se godine odvija pod geslom “Jezici nas povezuju”, a s obzirom na to da je 26. rujna ove godine bio u subotu, u Osnovnoj školi Kostrena aktivnosti su se odvijale u petak, 25. i u ponedjeljak, 28. rujna.
Svi razredni odjeli od 4. do 8. razreda sudjelovali su na nastavi Hrvatskog jezika, Engleskog jezika i Talijanskog jezika u zanimljivom kvizu kojim se na zabavan način nastojalo provjeriti koliko učenici razumiju europsko jezično bogatstvo. U svakom se razredu proglasila pobjednička skupina, a proglašenje najuspješnijih odvilo se u holu u ponedjeljak tijekom 7. sata.
Prvo mjesto osvojili su učenici 8. a razreda: Eli Marković, Mia Panić, Fran Turina i Antonia Vukotić i to s najvećim mogućim brojem bodova. Točno su prepoznavali znamenitosti u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj ili Danskoj, a znali su svrstati i gurmanske specijalitete u zemlje iz kojih dolaze poput makedonskog gravče na tavče.
Drugo mjesto osvojili su učenici 5. c razreda: Elin Selimović, Niko Soldić i Arn Šikić s osvojena 52 boda, a treće su mjesto s 50 bodova podijelili učenici 6. a razreda: Dona Brčić, Gabriel Gustin i Odisej Končar te učenici 5. a razreda: Borna Gigović, Noa Kojić i Amber Šahini.
Posebno su uspješni bili i najmlađi sudionici, učenici 4. razreda koji su bili nadomak najboljih i koje je povjerenstvo posebno pohvalilo. Natjecanje je u potpunosti osmislio jezično-komunikacijski aktiv naše škole u čijem su sastavu učiteljice i učitelj hrvatskog, engleskog i talijanskog jezika: Mia Mihaljević Ivančić, Ivona Burić Maravić, Dora Mrakovčić, Maja Jelušić Sučević, Mislav Ružić, Ina Randić Đorđević i Silvana Kopajtić Zurak.
Europski dan jezika u našoj se školi obilježava već dugi niz godina, a svake godine na malo drugačiji način. Prošle smo godine slagali puzzle u obliku srca s lijepim porukama, a 2024. stvarali smo zajedničke plakate. Budući da su učenici rekli da im je doista i ove godine bilo zabavno, ali i poučno jer su ponešto i naučili, sigurno je kako će i sljedeće godine Europski dan jezika biti obilježen nazanimljiv način.
Izvješće o provedenome istraživanju iz područja odgoja i obrazovanja na školskoj razini
Ustanova: Osnovna škola Kostrena Datum objave: 12. lipnja 2026. Kategorija: Stručni radovi – akcijska istraživanja u odgoju i obrazovanju
Autorice istraživanja:
Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl. (učiteljica hrvatskoga jezika)
Adriana Glavan, dipl. teol. (ravnateljica OŠ Kostrena)
Sažetak
Tijekom školske godine 2025./2026. u ustanovi je osmišljeno i provedeno stručno akcijsko istraživanje pod naslovom „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“. Glavni cilj bio je unaprjeđenje nastavnog procesa, poticanje profesionalnog samovrednovanja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te evaluacija doprinosa formativnog praćenja razvoju suradničke kulture. U istraživanju je sudjelovalo devet učitelja podijeljenih u tri skupine. Rezultati završne evaluacije provedene putem anketnog upitnika ukazuju na visoku razinu zadovoljstva sudionika, uspješnu razmjenu praktičnih ideja i duboku refleksiju o vlastitome radu. Rezultati istraživanja prezentirani su na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i na državnome skupu Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora u Opatiji.
Ključne riječi: kolegijalno opažanje nastave, akcijsko istraživanje, refleksivne kompetencije, suradnička kultura, profesionalni razvoj učitelja.
1. Uvod i kontekst istraživanja
Istraživanje „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“ provedeno je u Osnovnoj školi Kostrena u školskoj godini 2025./2026. kao odgovor na prepoznatu potrebu za jačanjem suradničke kulture i profesionalnog samovrednovanja unutar učiteljskoga vijeća. Teorijsko i metodološko uporište pronađeno je u smjernicama i stručnoj literaturi autora Petra Bezinovića, Iris Marušić i Zrinke Ristić Dedić (Opažanje i unapređivanje školske nastave, 2012., izdanje Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu).
Autorica i voditeljica istraživanja je Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl., u suradnji s ravnateljicom škole Adrianom Glavan, dipl. teol. specijalisticom upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. Osmišljena je provedba kolegijalnog opažanja nastave kao jedan od oblika stručnog usavršavanja učitelja i razvoja suradničke kulture u školi. Potpora ovom obliku rada proizlazi i iz spoznaja dobivenih tijekom istraživanja provedenoga za potrebe završnog rada na Specijalističkom studiju za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Analizom anketnih upitnika provedenih među učenicima, učiteljima i roditeljima uočene su određene razlike u percepciji nastavnog procesa, osobito u području aktivne uključenosti učenika u nastavu, primjene suvremenih metoda poučavanja, formativnog vrednovanja te mogućnosti učenika da preuzmu veću odgovornost za vlastito učenje. Dobiveni rezultati ukazali su na potrebu daljnjeg stručnog promišljanja nastavne prakse i stvaranja prilika za profesionalni dijalog među učiteljima.
Takvi su nalazi u skladu sa suvremenim europskim smjernicama razvoja obrazovanja. U izvješću Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being (European Commission/EACEA/Eurydice, 2021) naglašava se važnost suradničkih oblika profesionalnog razvoja učitelja među kojima se posebno ističu mentorstvo, profesionalne zajednice učenja, zajedničko planiranje nastave i kolegijalno opažanje nastave. U izvješću se navodi da upravo takvi oblici stručnog usavršavanja imaju najveći potencijal za prijenos novih znanja i spoznaja u svakodnevnu nastavnu praksu.
Slične zaključke donosi i dokument Europske komisije School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life (2017), u kojem se ističe kako je kvaliteta škole usko povezana s kvalitetom profesionalne suradnje među učiteljima. Kao jedan od učinkovitih oblika profesionalnog učenja navodi se promatranje nastave kolega i stručni razgovor o nastavnoj praksi temeljen na međusobnom povjerenju i zajedničkoj odgovornosti za napredak učenika.
Primjeri iz europske obrazovne prakse dodatno potvrđuju vrijednost takvog pristupa. U Finskoj se profesionalni razvoj učitelja temelji na visokoj razini profesionalne autonomije, ali istodobno i na snažnoj suradnji među kolegama. Učitelji redovito sudjeluju u zajedničkom planiranju nastave, razmjeni iskustava i refleksiji o nastavnom procesu. Antinluoma i suradnici (2021) navode kako profesionalne zajednice učenja predstavljaju važan dio finske školske prakse te pridonose unapređenju kvalitete poučavanja i većoj usmjerenosti na potrebe učenika.
U Estoniji, koja se posljednjih godina ističe po uspješnosti učenika u međunarodnim istraživanjima znanja i kompetencija, profesionalna suradnja učitelja prepoznata je kao sastavni dio sustava osiguravanja kvalitete rada škole. Eurydice (2021) navodi da estonske škole sustavno potiču međusobno učenje učitelja, mentorstvo i različite oblike opažanja nastave kao dio profesionalnog razvoja.
U Ujedinjenoj Kraljevini već se niz godina provodi model poznat pod nazivom peer observation. U tom modelu učitelji međusobno promatraju nastavu, nakon čega slijedi strukturirani razgovor usmjeren na analizu nastavnih postupaka i procesa učenja učenika. Naglasak nije na procjenjivanju rada učitelja, već na profesionalnom učenju i razmjeni iskustava. Sličan pristup razvijen je i kroz model lesson study, koji se danas primjenjuje u više europskih zemalja. U tom modelu skupina učitelja zajednički planira nastavni sat, promatra njegovu provedbu i analizira učinke pojedinih nastavnih postupaka na učenje učenika. Takav način rada potiče razvoj refleksivne prakse i profesionalne suradnje te omogućuje neposredno unapređivanje nastavnog procesa.
Dodatnu potvrdu vrijednosti kolegijalnog opažanja donose i novija istraživanja. Corcelles-Seuba i suradnici (2024) istraživali su učinke recipročnog kolegijalnog opažanja nastave u španjolskim školama te utvrdili da sudjelovanje u takvim aktivnostima pridonosi jačanju profesionalnog povjerenja među učiteljima, razvoju suradničke kulture i većoj spremnosti na razmjenu nastavnih iskustava. Autori zaključuju da kolegijalno opažanje može predstavljati učinkovit alat za profesionalni razvoj učitelja i unapređenje kvalitete rada škole.
2. Cilj i istraživačka pitanja
Glavni cilj istraživanja bio je unaprijediti nastavni proces i potaknuti procese profesionalnog samovrednovanja učitelja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te ispitati u kojoj mjeri formativno praćenje nastave pridonosi razvoju refleksivnih kompetencija i stvaranju suradničke i podržavajuće kulture u školi.
Istraživanje je polazilo od sljedećih pitanja:
Doprinosi li kolegijalno opažanje nastave razvoju refleksivnih kompetencija učitelja?
Kakva je percepcija sudionika o konstruktivnosti i korisnosti procesa opažanja i povratne informacije?
Koje organizacijske izazove sudionici prepoznaju i kako ih prevladati?
Fokus istraživanja usmjeren je na formativno praćenje rada kolega kao alata za razvoj refleksivnih kompetencija, a ne kao procesa vanjske kontrole ili kritike.
3. Metodologija i tijek istraživanja
3.1. Sudionici i organizacija
U istraživanju je sudjelovalo 9 učitelja Osnovne škole Kostrena podijeljenih u tri tročlane skupine. Unutar svake skupine učitelji su ciklički mijenjali uloge od promatrača na satu do onoga čija se nastava opaža . Time je osigurana visoka razina povjerenja i uzajamne podrške.
3.2. Faze istraživanja
Istraživanje je provedeno kroz tri jasne, cikličke faze:
Prilagodba instrumenata: Inicijalni stručni obrasci prof. dr. sc. Petra Bezinovića modificirani su i prilagođeni specifičnom kontekstu, prostornim kapacitetima i potrebama škole.
Provedba: provedba cikličkog kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama uz održavanje strukturiranih razgovora nakon svakog opažanog sata.
Evaluacija: Na kraju nastavne godine provedena je kvantitativno-kvalitativna evaluacija putem strukturiranog anketnog upitnika (ljestvica procjene od 1 do 5 i pitanja otvorenog tipa) s ciljem mjerenja stvarnih učinaka procesa.
4. Rezultati i rasprava
4.1. Kvantitativna analiza evaluacijskih upitnika
Analiza prikupljenih podataka pokazala je visoke ocjene sudionika u svim segmentima. Prikupljeni podatci pokazuju maksimalne ocjene (stupanj slaganja 5 – u potpunosti se slažem) u svim ključnim segmentima ispitivanja:
Jasnoća i primjenjivost: Sudionici potvrđuju da su upute za provođenje bile u potpunosti jasne, a modificirani obrasci visoko korisni i primjenjivi u neposrednom radu.
Konstruktivnost povratne informacije: Rad u skupinama stvorio je sigurno okruženje u kojem se povratna informacija doživljava isključivo kao poticaj, a ne kao kritika.
Razmjena ideja i refleksija: Boravak na nastavi kolega omogućio je učiteljima stjecanje novih praktičnih ideja dok je strukturirani razgovor nakon sata pomogao u dubinskoj refleksiji o vlastitim metodama poučavanja.
U nastavku se prikazuju prosječne ocjene na ljestvici od 1 do 5 za svaku tvrdnju:
Tvrdnja
Prosječna ocjena (1–5)
Upute za provođenje bile su jasne.
4,9
Obrasci su bili korisni i primjenjivi.
4,7
Boravak na satu kolege/kolegice pružio mi je nove ideje za rad.
5,0
Povratna informacija bila mi je korisna.
4,8
Razgovor nakon opažanja pomogao mi je u refleksiji o svojem radu.
4,9
Tijekom opažanja bilo mi je ugodno, osjećala se podrška.
5,0
Smatram da ova aktivnost unapređuje kvalitetu nastave u školi.
5,0
Tablica 1: Rezultati evaluacijskog anketnog upitnika
4.2. Kvalitativna analiza (Izjave sudionika)
Na otvorena pitanja sudionici su kao najveću vrijednost procesa istakli stvaranje podržavajuće okoline i mogućnost uvida u nastavnu praksu kolega. Svi su sudionici izrazili želju za nastavkom programa u idućoj školskoj godini uz prijedlog proširenja na veći broj učitelja. Kao glavni izazov istaknuta je organizacijska usklađenost rasporeda.
Učitelji su kao najveću vrijednost projekta izdvojili mogućnost dobivanja objektivnog mišljenja i sagledavanja razredne atmosfere iz druge perspektive:
„Stvaranje podržavajuće okoline i osjećaja da dobro radimo, ali i sama mogućnost da vidim kako drugi to rade, unaprijedila je moje poučavanje.“
„Drugi učitelji promatrači vide atmosferu u razredu koju mi ne vidimo.“
„Uvid i objektivno mišljenje drugih učitelja u svrhu ispravljanja grešaka ili davanja smjernica za daljnja poboljšanja nastavnog procesa.“
4.3. Prepoznati izazovi i smjernice za unaprjeđenje
Kao primarni organizacijski izazov izdvojeno je usklađivanje rasporeda sati i satnice među kolegama. Pojedini sudionici predlažu strože vremensko vođenje rokova kako bi se izbjeglo odugovlačenje, uvođenje aktivnosti već u prvom polugodištu te češće zajedničke sastanke radi izmjene iskustava. Svi anketirani učitelji izrazili su stopostotnu želju za nastavkom projekta i predložili uključivanje većeg broja kolega (posebice učitelja razredne nastave).
Polazeći od navedenih spoznaja, kao i od rezultata provedenoga akcijskog istraživanja u Osnovnoj školi Kostrena, kolegijalno opažanje nastave prepoznaje se kao vrijedan oblik stručnog razvoja učitelja te jedan od mogućih načina daljnjeg unapređenja kvalitete nastavnoga rada.
Ciljevi daljnjega razvoja kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena:
poticanje profesionalnog dijaloga i razmjene iskustava među učiteljima;
razvoj refleksivnih kompetencija i profesionalnog samovrednovanja;
unapređivanje nastavnih strategija u skladu sa suvremenim spoznajama o učenju i poučavanju;
jačanje primjene aktivnih metoda učenja i formativnog vrednovanja;
razvoj profesionalnih zajednica učenja kroz razmjenu primjera dobre prakse i zajedničko promišljanje nastavnog procesa;
smanjivanje razlika između percepcije kvalitete nastave iz perspektive učitelja i iskustava učenika;
razvoj kulture suradnje, povjerenja i međusobne podrške unutar škole;
omogućavanje uvida u različite nastavne stilove i pristupe radu s učenicima;
pružanje stručne podrške učiteljima na početku profesionalnoga razvoja i učiteljima s manjim iskustvom u poučavanju;
unapređivanje kvalitete nastave i iskustava učenja učenika.
S obzirom na pozitivna iskustva sudionika i rezultate provedenoga istraživanja, preporučuje se nastavak provedbe kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena. Aktivnost bi i nadalje trebala ostati dobrovoljna te biti usmjerena na profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i zajedničko učenje. Posebno se preporučuje uključivanje učitelja s manjim iskustvom u radu kako bi im se omogućila dodatna stručna podrška i lakše uključivanje u profesionalnu zajednicu škole.
5. Diseminacija rezultata i utjecaj na široj razini
Vrijednost i metodologija ovog istraživanja uspješno su prepoznate i prezentirane izvan matične ustanove na trima stručnim razinama:
Međuškolska razina: Projekt je inicijalno pokrenut i testiran u suradnji s kolegicom mr. sc. Milicom Žužić. iz Osnovne škole Fran Krsto Frankopan u Krku.
Županijska/Međužupanijska razina: Cjeloviti model rada prezentiran je na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) pod nazivom „Izazovi nastave hrvatskoga jezika i nastavna umijeća“, održanom na daljinu 1. travnja 2026.
Državna razina: Rad je službeno izložen i prezentiran na skupu Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ) u Opatiji u prosincu 2025.
Na školskoj razini rezultati istraživanja bit će ugrađeni u Školski kurikulum za školsku godinu 2026./2027. s ciljem daljnjeg razvoja suradničke kulture i nastavne izvrsnosti.
6. Zaključak
Provedeno akcijsko istraživanje pokazalo je da model kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama s cikličkom izmjenom uloga značajno pridonosi profesionalnom razvoju učitelja, razvoju refleksivnih kompetencija i jačanju suradničke kulture u školi. Visoke ocjene zadovoljstva sudionika i njihova jednoglasna odluka o nastavku programa svjedoče o dugoročnoj vrijednosti ovog modela.
Istraživanje potvrđuje da formativno praćenje nastave u ozračju uzajamnog povjerenja i konstruktivnog dijaloga može biti snažan pokretač profesionalnog rasta i unapređenja nastavne prakse.
Literatura
Antinluoma, M i sur. 2021. Practices of Professional Learning Communities. Frontiers in Education, 6.
Bezinović, P., Marušić, I. i Ristić Dedić, Z. 2012. Opažanje i unapređivanje školske nastave. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za društvena istraživanja.
Bezinović, P. 2012. Kolegijalno opažanje nastave: nov pristup unapređivanju nastavnog procesa (sa stručnog skupa za ravnatelje osnovnih škola u Vodicama 27. veljače 2012).
Corcelles-Seuba, M. i sur. 2024. Impact of Reciprocal Peer Observation on Teacher Collaboration Perceptions. British Educational Research Journal.
European Commission/EACEA/Eurydice. 2021. Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being. Luxembourg: Publications Office of the European Union
European Commission. 2017. School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life. Brussels: European Commission.
European Commission. 2013. Supporting Teacher Competence Development for Better Learning Outcomes. Brussels: European Commission.
Izvješće: kolegijalno opažanje Obrtničke škole Požega: elektronički priručnik 2 za nastavnike i stručne suradnike pedagoge. 2019. (ur. Blaža Šurbek Bagarić), dostupno na mreži.
Podatci o autoricama
Ina Randić Đorđević profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva. Zaposlena je u Osnovnoj školi Kostrena gdje predaje Hrvatski jezik i vodi novinarsku družinu. Aktivna je voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja hrvatskoga jezika Primorsko-goranske županije i mentorica pristupnicima pri polaganju stručnog ispita.
Adriana Glavan diplomirana je teologinja i ravnateljica Osnovne škole Kostrena, specijalistica upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje razvoju suradničke kulture, profesionalnom razvoju učitelja i izgradnji pozitivne školske klime.
Rad je prezentiran u sklopu stručnih aktivnosti Osnovne škole Kostrena te objavljen u lipnju 2026.
Pišu: Bella Čubrilo, Freya Dorčić, Andrea Kaić i Neva Seršić
Fotografije: fotogrupa
Učenici svih razreda danas su ponosno predstavili rezultate rada u sklopu nastave i izvannastavnih aktivnosti i projekata u ovoj nastavnoj godini. Danas nikome nije smetao žamor u hodnicima jer su učenici tijekom prva dva sata pripremali prezentacije, a zatim prezentirali i pogledali prezentacije svojih vršnjaka.
Učenici predmetne nastave prezentirali su podijeljeni u četiri skupine: jezičari, prirodoslovci, sportaši i društvenjaci-umjetnici,a učenici razredne nastave svoje su projekte i aktivnosti prikazali u sklopu razrednih odjela.
Jezičari
Učenici su prikazali aktivnosti vezane za Europski dan jezika u kojima su sudjelovali gotovo svi učenici naše škole, a pritom smo naučili i značenje riječi ures – naime, izrađen je plakat koji je postao ures (ukras) naše škole. Doznali smo više i o međuanrodnom natjecanju u poznavanju engleskoga jezika, Hippo natjecanju na kojem je ove godine u Italiji sudjelovalo čak troje naših učenika. Predstavili smo se i mi – novinarska skupina pa smo kao i čakavska skupina, pozvali sve koji vole pisati da nam se pridruže. Projektna skupina predstavila je razdoblje gotike i renesanse, moliške Hrvate i putopise, a foto-grupa pokazala je nagrađene i pohvaljene fotografije. Na kraju je predstavljen školski projekt o medvjediću Winnieju Poohu s nizom aktivnosti koje su obuhvatile više od 150 učenika.
Prirodoslovci
Učenici prikazuju aktivnosti vezane za prirodu koju istražuju, također istražuju povijesne planine ili mjesta koje imaju zanimljivu povijest. Istražuju svemir preko VR naočala i imaju radionice o svemiru, planeti Zemlji itd. Učenici kroz te projekte upoznaju planet na kojem žive, razna mjesta i događaje koji ih vrćaju u prošlost. Istražuju svijet sa radionicama i izletima. Posebno su se prikazale aktivnosti školske zadruge kojom se škola promovira na svim kulturnim, edukativnim i sportskim događajima. Učenici u sklopu planinarske skupine njeguju ljubav prema prirodi i planinama dok polaznici robotike njeguju digitalne vještine pa smo tako više doznali i o natjecanju s Maqueen plus robotima. Prikazano je i kako djeluje 3D pisač, a učenice 6. razreda izađivale su u sklopu mladih tehničara kutijicu za olovke.
Sportaši
Učenici su nam pokazali sve svoje trofeje i ostale nagrade koje su osvojili na raznim natjecanjima i sportovima. Neki od sportova su: košarka, odbojka, atletika, badminton te šah. U nekim su sportovima došli na županijska i državna natjecanja. Na državnom natjecanju natjecale su se cure 5. i 6. razreda te su osvojile 5. mjesto prošle godine. Dječaci su po prvi put nastupili u badmintonu. Ove su godine čak i cure nastupile u košarci.
Društvenjaci i umjetnici
Društvenjaci su učenička grupa koja prikazuje povijest ljudi, zemalja i stvari. Istražuju prirodnu i povijesnu baštinu, čuvaju kulturnu baštinu za buduće generacije. Žele približiti ljepotu i važnost povijesti ostalim učenicima, profesorima, prijateljima i roditeljima. Upoznaju učenike s tradicijom. Posjećuju razna povijesna mjesta. Umjetnici su grupa koja izrađuje umjetničke radove od keramike. Rade razne kreativne stvari. Također rade razne izložbe i izrađuju stvari za sajmove. Prikazane su i aktivnosti vjeronaučne skupine i volontera, koji svojim radom doprinose stvaranju bolje zajednice. Postoji i školski zbor. Učenici na zboru uče i pjevaju domaće tradicionalne kao i poznate pjesme. Na satovima zbora se vesele i zabavljaju, ali i trude se pjevati. Kad smo već kod muzike, u OŠ Kostrena postoji i školski bend čiji članovi sviraju sa raznim instrumentima. Među tim instrumentima su: električna gitara, obična gitara, harmonika, praporci, zvečke…
Učenici razredne nastave oduševili su svojim kretivnim projektima i povjerenstvo je odlučilo da bi bilo jako teško imenovati jednog pobjednika, stoga su baš svi pohvaljeni! Učenici su dobili slatke nagradice, a naša je škola od pokusa i ekoloških projekata do umjetničkih izložbi i sportskih demonstracija prštala pozitivnom energijom i zajedništvom.
Školska pretplata u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca namijenjena je učenicima osnovnih i srednjih škola kako bi organizirano posjećivali kazališne predstave po povlaštenim cijenama. U našoj školi prije četiri godine ponovo su kazališnu pretplatu pokrenule učiteljice hrvatskoga jezika Ina Randić Đorđević i Maja Jelušić Sučević.
“Imamo lijep interes učenika od 5. do 8. razreda. Učenici u 5. razredu već su naučeni grupnom odlasku u kazalište jer redovito posjećuju Gradsko kazalište lutaka u Rijeci, a onda se u 5. razredu lagano prilagode Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Ove godine imamo četrdesetak pretplatnika, a i prošlih je godina bio velik broj zainteresiranih učenika.” – rekla je učiteljica Maja Jelušić Sučević.
“Dugoročno gledano, jedan je od načina očuvanja nacionalne kulture. Kvalitetno educirana mlada publika sutra će biti ona koja puni dvorane, podržava umjetnike i razumije važnost slobodnog izražavanja. Kazalište nas uči onome što ekrani ne mogu: neposrednom ljudskom kontaktu i zajedničkom proživljavanju trenutka koji se više nikada neće ponoviti na isti način.” – objašnjava učiteljica Ina Randić Đorđević.
Preplata uvijek obuhvaća edukacijski koncert, balet i dramske predstave. Ove godine gledali smo dva edukacijska koncerta (predstavljanje glazbala uz djela Brittena, Purcella i Elgara te skladbe Mendelssohna i Schuberta), balet “Mali princ”, dramske predstave “Veli Jože” i “Pita moja mama imate li jedno jaje” i talijansku predstavu “Baka je izgubila konac”. Naša škola je bila pozvana na premijeru predstave “Baka je izgubila konac” i druženje u foajeu pa je i to bio poseban doživljaj jer su se učenici družili s glumcima, redateljicom i drugim kazališnim djelatnicima.
Što dobivaš uz pretplatu?
Tvoje stalno mjesto: Baš kao što u razredu imaš svoju klupu, u kazalištu te čeka tvoje stolac. Nema guranja i traženja slobodnog mjesta – ono te čeka!
Upoznavanje čuda: Jednom ćeš gledati napetu dramu, drugi put balet u kojem plesači „lete“, a treći put operu s moćnim glasovima. Tako učiš o svemu pomalo i otkrivaš što ti se najviše sviđa.
Zajednička avantura: U kazalište ideš s učenicima od 5. do 8. razreda, neke ćeš tek u kazalištu bolje upoznati. To je vrijeme za druženje, komentiranje predstave i zajednički smijeh (ili koju suzu ako je priča tužna).
Kazališno obrazovanje: razvijaš svoju kulturu i više cijeniš umjetnost.
