Naša se škola ove godine pridružila projektu Dan BezVeze, a aktivnosti smo proveli 11. lipnja 2026. godine.
Cilj projekta je kod učenika, ali i svih ostalih sudionika, osvijestiti nepovoljan utjecaj prekomjerne i nepromišljene uporabe tehnologije na duševno i tjelesno zdravlje te na razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina.
Namjera projekta nije prikazati tehnologiju u negativnom svjetlu. Naprotiv, tehnološki napredak učinio je mnoge sadržaje i usluge dostupnijima te nam olakšao svakodnevni život. Važno je prepoznati kada su pametni telefoni, računala i drugi digitalni uređaji naši saveznici, a kada njihova pretjerana uporaba počinje negativno utjecati na kvalitetu života.
U sklopu obilježavanja Dana BezVeze naglasak je stavljen na aktivnosti koje potiču kretanje, druženje, suradnju i zajedništvo među učenicima.
U nastavku možete pogledati dio aktivnosti koje su učenici naše škole proveli 11. lipnja obilježavajući svoj Dan BezVeze.
Učenici 3. b razreda sa svojom učiteljicom Natašom Jakičić proveli su dan na plaži. Kroz igru, druženje i različite aktivnosti na otvorenom uživali su u zajedničkom vremenu bez korištenja digitalnih uređaja te pokazali kako se zabava i kvalitetno provođenje slobodnog vremena mogu ostvariti i izvan virtualnog svijeta.
Učenici 2. razreda, u pratnji učiteljica Tamare Lukarić, Anje Skorup, Gee Marohnić i Minje Mrvoš, posjetili su Ogulin. Tijekom izleta obišli su Đulin vrt i Ivaninu kuću bajki te uživali u predstavama na otvorenom Šareni svijet i Kraljević Žabac.Sudjelovali su i u zanimljivim radionicama na otvorenom – Mramorne priče na pjeni, Vještičja apoteka te polaganju za vozačku dozvolu za letenje na metli. Dan ispunjen maštom, igrom i učenjem pružio je učenicima nezaboravno iskustvo i priliku za druženje u bajkovitom okruženju.
Učiteljica tjelesne i zdravstvene kultureIva Kamenić provela je s učenicima različite tjelesne aktivnosti bez korištenja ekrana i digitalnih uređaja.Učenici su sudjelovali u štafetnim, elementarnim i ekipnim igrama te su tijekom svih aktivnosti pokazali velik interes, suradnju, sportski duh i međusobno poštovanje. Aktivnosti su protekle u ugodnom i poticajnom ozračju, a učenici su se rado uključivali u sve zadatke te aktivno sudjelovali u igri i druženju.
Učenici petih i sedmih razreda s učiteljicom hrvatskoga jezika Silvanom Kopajtić Zurak sudjelovali su u kreativnoj aktivnosti izrade rebusa. Kombinirajući riječi, slova i slike, osmišljavali su zagonetke čija su rješenja bili pojmovi iz književnosti. Tijekom rada učenici su pokazali kreativnost, maštovitost i domišljatost te su uspješno surađivali i pomagali jedni drugima. Na satovima je vladala ugodna, radna i vesela atmosfera, a učenici su s velikim zanimanjem sudjelovali u aktivnosti.
Učenici šestih razreda s učiteljicom likovne kulture Ivanom Prelc Rukavinom sudjelovali su u raznim zabavnim i kreativnim aktivnostima. Vrijeme su proveli igrajući društvenu igru te stvarajući i „svirajući” uz pomoć kolaž papira, pritom pokazujući maštovitost i timski duh. Druženje se nastavilo na školskom igralištu uz igru lovice, koja je unijela mnogo smijeha i veselja među učenike. Učenici osmih razreda također su obilježili Dan BezVeze kroz zanimljive i zabavne igre. Okušali su se u igri vješala te popularnoj igri grad–država, razvijajući pritom znanje, snalažljivost i zajedništvo.
Učenici 6. a i 8. b razreda, s učiteljicom hrvatskoga jezika Inom Randić Đorđević, sudjelovali su u zajedničkoj stvaralačkoj aktivnosti pisanja priča. Svaka je skupina osmislila uvod te nastavila pisati zaplet na priču prethodne skupine, nakon čega su oblikovali vrhunac i rasplet. Na taj su način nastale četiri zajedničke priče u 6. a razredu te pet u 8. b razredu. Učenici su u svoje priče trebali uključiti nove riječi koje su učili tijekom godine u sklopu aktivnosti bogaćenja rječnika, a svaka je skupina označila na ploči njihovu uporabu. Na kraju sata priče su pročitane, a nagrađene su skupine koje su najuspješnije primijenile nove riječi i najizražajnije interpretirale svoje uratke.
Učenici 8. b razreda na satu tehničke kulture, s učiteljicom Marijom Baotić, u sklopu aktivnosti Dana BezVeze ponosno su predstavili svoje „robotske ruke” izrađene bez uporabe ekrana i računala — kroz čisti praktični rad, maštu i konstrukciju u pokretu. Time su pokazali kako je moguće izraditi funkcionalan model robota isključivo uz vlastito znanje i vještine. Nakon prezentacija uslijedila je vesela igra Pictionaryja s pojmovima iz područja robotike. Kroz igru su učenici na maštovit način prikazivali osnovne tehničke pojmove, surađivali te razvijali kreativno i logičko razmišljanje.
Na satu povijesti s učiteljicom Ksenijom Klovar Lukarić učenici 5. i 6. razreda sudjelovali su u Pub kvizu, kroz koji su na zabavan način ponovili i provjerili svoje znanje.
Učenici 5. razreda su na Vjeronauku s učiteljem Ivanon Pažinom igrali memory igru, razvijajući pritom koncentraciju, pamćenje i suradnju.
Učenici 4. a razreda, s učiteljicama Tiom Štajduhar i Anom Tudor, sudjelovali su u raznim zabavnim i edukativnim društvenim igrama. Igrali su Uno Flip, Concept, Hitster, Drazava-grad-selo i bingo. Concept je društvena igra koja se temelji na pogađanju pojmova pomoću simbola na igraćoj ploči, dok je Hitster igra u kojoj igrači slušaju poznate pjesme i pokušavaju ih smjestiti na vremensku crtu. Kroz igru su učenici razvijali suradnju, komunikaciju i logičko razmišljanje, uz puno zabave i dobre atmosfere.
Učenici 8. a razreda na satu Vjeronauka, s učiteljicom Olgom Šeparović Kadijević, sudjelovali su u druženju uz društvene igre Activity i Čovječe ne ljuti se. Kroz igru su razvijali suradnju, komunikaciju i timski duh, a sat je protekao u opuštenoj i veseloj atmosferi.
Na satu Informatike, s učiteljicom Karlom Labinjan, učenici 6. a i 7. b razreda sudjelovali su u Pub kvizu te igri pogađanja pojmova Alias. Kroz ove aktivnosti učenici su na zabavan i interaktivan način ponavljali i provjeravali svoje znanje iz područja informatike i opće kulture. Poseban naglasak bio je na suradnji u timu, brzoj reakciji te jasnom i kreativnom izražavanju pojmova. Aktivnosti su potaknule natjecateljski duh, ali i međusobno pomaganje te su učenici s velikim zanimanjem sudjelovali u svim igrama.
Izvješće o provedenome istraživanju iz područja odgoja i obrazovanja na školskoj razini
Ustanova: Osnovna škola Kostrena Datum objave: 12. lipnja 2026. Kategorija: Stručni radovi – akcijska istraživanja u odgoju i obrazovanju
Autorice istraživanja:
Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl. (učiteljica hrvatskoga jezika)
Adriana Glavan, dipl. teol. (ravnateljica OŠ Kostrena)
Sažetak
Tijekom školske godine 2025./2026. u ustanovi je osmišljeno i provedeno stručno akcijsko istraživanje pod naslovom „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“. Glavni cilj bio je unaprjeđenje nastavnog procesa, poticanje profesionalnog samovrednovanja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te evaluacija doprinosa formativnog praćenja razvoju suradničke kulture. U istraživanju je sudjelovalo devet učitelja podijeljenih u tri skupine. Rezultati završne evaluacije provedene putem anketnog upitnika ukazuju na visoku razinu zadovoljstva sudionika, uspješnu razmjenu praktičnih ideja i duboku refleksiju o vlastitome radu. Rezultati istraživanja prezentirani su na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i na državnome skupu Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora u Opatiji.
Ključne riječi: kolegijalno opažanje nastave, akcijsko istraživanje, refleksivne kompetencije, suradnička kultura, profesionalni razvoj učitelja.
1. Uvod i kontekst istraživanja
Istraživanje „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“ provedeno je u Osnovnoj školi Kostrena u školskoj godini 2025./2026. kao odgovor na prepoznatu potrebu za jačanjem suradničke kulture i profesionalnog samovrednovanja unutar učiteljskoga vijeća. Teorijsko i metodološko uporište pronađeno je u smjernicama i stručnoj literaturi autora Petra Bezinovića, Iris Marušić i Zrinke Ristić Dedić (Opažanje i unapređivanje školske nastave, 2012., izdanje Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu).
Autorica i voditeljica istraživanja je Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl., u suradnji s ravnateljicom škole Adrianom Glavan, dipl. teol. specijalisticom upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. Osmišljena je provedba kolegijalnog opažanja nastave kao jedan od oblika stručnog usavršavanja učitelja i razvoja suradničke kulture u školi. Potpora ovom obliku rada proizlazi i iz spoznaja dobivenih tijekom istraživanja provedenoga za potrebe završnog rada na Specijalističkom studiju za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Analizom anketnih upitnika provedenih među učenicima, učiteljima i roditeljima uočene su određene razlike u percepciji nastavnog procesa, osobito u području aktivne uključenosti učenika u nastavu, primjene suvremenih metoda poučavanja, formativnog vrednovanja te mogućnosti učenika da preuzmu veću odgovornost za vlastito učenje. Dobiveni rezultati ukazali su na potrebu daljnjeg stručnog promišljanja nastavne prakse i stvaranja prilika za profesionalni dijalog među učiteljima.
Takvi su nalazi u skladu sa suvremenim europskim smjernicama razvoja obrazovanja. U izvješću Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being (European Commission/EACEA/Eurydice, 2021) naglašava se važnost suradničkih oblika profesionalnog razvoja učitelja među kojima se posebno ističu mentorstvo, profesionalne zajednice učenja, zajedničko planiranje nastave i kolegijalno opažanje nastave. U izvješću se navodi da upravo takvi oblici stručnog usavršavanja imaju najveći potencijal za prijenos novih znanja i spoznaja u svakodnevnu nastavnu praksu.
Slične zaključke donosi i dokument Europske komisije School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life (2017), u kojem se ističe kako je kvaliteta škole usko povezana s kvalitetom profesionalne suradnje među učiteljima. Kao jedan od učinkovitih oblika profesionalnog učenja navodi se promatranje nastave kolega i stručni razgovor o nastavnoj praksi temeljen na međusobnom povjerenju i zajedničkoj odgovornosti za napredak učenika.
Primjeri iz europske obrazovne prakse dodatno potvrđuju vrijednost takvog pristupa. U Finskoj se profesionalni razvoj učitelja temelji na visokoj razini profesionalne autonomije, ali istodobno i na snažnoj suradnji među kolegama. Učitelji redovito sudjeluju u zajedničkom planiranju nastave, razmjeni iskustava i refleksiji o nastavnom procesu. Antinluoma i suradnici (2021) navode kako profesionalne zajednice učenja predstavljaju važan dio finske školske prakse te pridonose unapređenju kvalitete poučavanja i većoj usmjerenosti na potrebe učenika.
U Estoniji, koja se posljednjih godina ističe po uspješnosti učenika u međunarodnim istraživanjima znanja i kompetencija, profesionalna suradnja učitelja prepoznata je kao sastavni dio sustava osiguravanja kvalitete rada škole. Eurydice (2021) navodi da estonske škole sustavno potiču međusobno učenje učitelja, mentorstvo i različite oblike opažanja nastave kao dio profesionalnog razvoja.
U Ujedinjenoj Kraljevini već se niz godina provodi model poznat pod nazivom peer observation. U tom modelu učitelji međusobno promatraju nastavu, nakon čega slijedi strukturirani razgovor usmjeren na analizu nastavnih postupaka i procesa učenja učenika. Naglasak nije na procjenjivanju rada učitelja, već na profesionalnom učenju i razmjeni iskustava. Sličan pristup razvijen je i kroz model lesson study, koji se danas primjenjuje u više europskih zemalja. U tom modelu skupina učitelja zajednički planira nastavni sat, promatra njegovu provedbu i analizira učinke pojedinih nastavnih postupaka na učenje učenika. Takav način rada potiče razvoj refleksivne prakse i profesionalne suradnje te omogućuje neposredno unapređivanje nastavnog procesa.
Dodatnu potvrdu vrijednosti kolegijalnog opažanja donose i novija istraživanja. Corcelles-Seuba i suradnici (2024) istraživali su učinke recipročnog kolegijalnog opažanja nastave u španjolskim školama te utvrdili da sudjelovanje u takvim aktivnostima pridonosi jačanju profesionalnog povjerenja među učiteljima, razvoju suradničke kulture i većoj spremnosti na razmjenu nastavnih iskustava. Autori zaključuju da kolegijalno opažanje može predstavljati učinkovit alat za profesionalni razvoj učitelja i unapređenje kvalitete rada škole.
2. Cilj i istraživačka pitanja
Glavni cilj istraživanja bio je unaprijediti nastavni proces i potaknuti procese profesionalnog samovrednovanja učitelja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te ispitati u kojoj mjeri formativno praćenje nastave pridonosi razvoju refleksivnih kompetencija i stvaranju suradničke i podržavajuće kulture u školi.
Istraživanje je polazilo od sljedećih pitanja:
Doprinosi li kolegijalno opažanje nastave razvoju refleksivnih kompetencija učitelja?
Kakva je percepcija sudionika o konstruktivnosti i korisnosti procesa opažanja i povratne informacije?
Koje organizacijske izazove sudionici prepoznaju i kako ih prevladati?
Fokus istraživanja usmjeren je na formativno praćenje rada kolega kao alata za razvoj refleksivnih kompetencija, a ne kao procesa vanjske kontrole ili kritike.
3. Metodologija i tijek istraživanja
3.1. Sudionici i organizacija
U istraživanju je sudjelovalo 9 učitelja Osnovne škole Kostrena podijeljenih u tri tročlane skupine. Unutar svake skupine učitelji su ciklički mijenjali uloge od promatrača na satu do onoga čija se nastava opaža . Time je osigurana visoka razina povjerenja i uzajamne podrške.
3.2. Faze istraživanja
Istraživanje je provedeno kroz tri jasne, cikličke faze:
Prilagodba instrumenata: Inicijalni stručni obrasci prof. dr. sc. Petra Bezinovića modificirani su i prilagođeni specifičnom kontekstu, prostornim kapacitetima i potrebama škole.
Provedba: provedba cikličkog kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama uz održavanje strukturiranih razgovora nakon svakog opažanog sata.
Evaluacija: Na kraju nastavne godine provedena je kvantitativno-kvalitativna evaluacija putem strukturiranog anketnog upitnika (ljestvica procjene od 1 do 5 i pitanja otvorenog tipa) s ciljem mjerenja stvarnih učinaka procesa.
4. Rezultati i rasprava
4.1. Kvantitativna analiza evaluacijskih upitnika
Analiza prikupljenih podataka pokazala je visoke ocjene sudionika u svim segmentima. Prikupljeni podatci pokazuju maksimalne ocjene (stupanj slaganja 5 – u potpunosti se slažem) u svim ključnim segmentima ispitivanja:
Jasnoća i primjenjivost: Sudionici potvrđuju da su upute za provođenje bile u potpunosti jasne, a modificirani obrasci visoko korisni i primjenjivi u neposrednom radu.
Konstruktivnost povratne informacije: Rad u skupinama stvorio je sigurno okruženje u kojem se povratna informacija doživljava isključivo kao poticaj, a ne kao kritika.
Razmjena ideja i refleksija: Boravak na nastavi kolega omogućio je učiteljima stjecanje novih praktičnih ideja dok je strukturirani razgovor nakon sata pomogao u dubinskoj refleksiji o vlastitim metodama poučavanja.
U nastavku se prikazuju prosječne ocjene na ljestvici od 1 do 5 za svaku tvrdnju:
Tvrdnja
Prosječna ocjena (1–5)
Upute za provođenje bile su jasne.
4,9
Obrasci su bili korisni i primjenjivi.
4,7
Boravak na satu kolege/kolegice pružio mi je nove ideje za rad.
5,0
Povratna informacija bila mi je korisna.
4,8
Razgovor nakon opažanja pomogao mi je u refleksiji o svojem radu.
4,9
Tijekom opažanja bilo mi je ugodno, osjećala se podrška.
5,0
Smatram da ova aktivnost unapređuje kvalitetu nastave u školi.
5,0
Tablica 1: Rezultati evaluacijskog anketnog upitnika
4.2. Kvalitativna analiza (Izjave sudionika)
Na otvorena pitanja sudionici su kao najveću vrijednost procesa istakli stvaranje podržavajuće okoline i mogućnost uvida u nastavnu praksu kolega. Svi su sudionici izrazili želju za nastavkom programa u idućoj školskoj godini uz prijedlog proširenja na veći broj učitelja. Kao glavni izazov istaknuta je organizacijska usklađenost rasporeda.
Učitelji su kao najveću vrijednost projekta izdvojili mogućnost dobivanja objektivnog mišljenja i sagledavanja razredne atmosfere iz druge perspektive:
„Stvaranje podržavajuće okoline i osjećaja da dobro radimo, ali i sama mogućnost da vidim kako drugi to rade, unaprijedila je moje poučavanje.“
„Drugi učitelji promatrači vide atmosferu u razredu koju mi ne vidimo.“
„Uvid i objektivno mišljenje drugih učitelja u svrhu ispravljanja grešaka ili davanja smjernica za daljnja poboljšanja nastavnog procesa.“
4.3. Prepoznati izazovi i smjernice za unaprjeđenje
Kao primarni organizacijski izazov izdvojeno je usklađivanje rasporeda sati i satnice među kolegama. Pojedini sudionici predlažu strože vremensko vođenje rokova kako bi se izbjeglo odugovlačenje, uvođenje aktivnosti već u prvom polugodištu te češće zajedničke sastanke radi izmjene iskustava. Svi anketirani učitelji izrazili su stopostotnu želju za nastavkom projekta i predložili uključivanje većeg broja kolega (posebice učitelja razredne nastave).
Polazeći od navedenih spoznaja, kao i od rezultata provedenoga akcijskog istraživanja u Osnovnoj školi Kostrena, kolegijalno opažanje nastave prepoznaje se kao vrijedan oblik stručnog razvoja učitelja te jedan od mogućih načina daljnjeg unapređenja kvalitete nastavnoga rada.
Ciljevi daljnjega razvoja kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena:
poticanje profesionalnog dijaloga i razmjene iskustava među učiteljima;
razvoj refleksivnih kompetencija i profesionalnog samovrednovanja;
unapređivanje nastavnih strategija u skladu sa suvremenim spoznajama o učenju i poučavanju;
jačanje primjene aktivnih metoda učenja i formativnog vrednovanja;
razvoj profesionalnih zajednica učenja kroz razmjenu primjera dobre prakse i zajedničko promišljanje nastavnog procesa;
smanjivanje razlika između percepcije kvalitete nastave iz perspektive učitelja i iskustava učenika;
razvoj kulture suradnje, povjerenja i međusobne podrške unutar škole;
omogućavanje uvida u različite nastavne stilove i pristupe radu s učenicima;
pružanje stručne podrške učiteljima na početku profesionalnoga razvoja i učiteljima s manjim iskustvom u poučavanju;
unapređivanje kvalitete nastave i iskustava učenja učenika.
S obzirom na pozitivna iskustva sudionika i rezultate provedenoga istraživanja, preporučuje se nastavak provedbe kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena. Aktivnost bi i nadalje trebala ostati dobrovoljna te biti usmjerena na profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i zajedničko učenje. Posebno se preporučuje uključivanje učitelja s manjim iskustvom u radu kako bi im se omogućila dodatna stručna podrška i lakše uključivanje u profesionalnu zajednicu škole.
5. Diseminacija rezultata i utjecaj na široj razini
Vrijednost i metodologija ovog istraživanja uspješno su prepoznate i prezentirane izvan matične ustanove na trima stručnim razinama:
Međuškolska razina: Projekt je inicijalno pokrenut i testiran u suradnji s kolegicom mr. sc. Milicom Žužić. iz Osnovne škole Fran Krsto Frankopan u Krku.
Županijska/Međužupanijska razina: Cjeloviti model rada prezentiran je na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) pod nazivom „Izazovi nastave hrvatskoga jezika i nastavna umijeća“, održanom na daljinu 1. travnja 2026.
Državna razina: Rad je službeno izložen i prezentiran na skupu Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ) u Opatiji u prosincu 2025.
Na školskoj razini rezultati istraživanja bit će ugrađeni u Školski kurikulum za školsku godinu 2026./2027. s ciljem daljnjeg razvoja suradničke kulture i nastavne izvrsnosti.
6. Zaključak
Provedeno akcijsko istraživanje pokazalo je da model kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama s cikličkom izmjenom uloga značajno pridonosi profesionalnom razvoju učitelja, razvoju refleksivnih kompetencija i jačanju suradničke kulture u školi. Visoke ocjene zadovoljstva sudionika i njihova jednoglasna odluka o nastavku programa svjedoče o dugoročnoj vrijednosti ovog modela.
Istraživanje potvrđuje da formativno praćenje nastave u ozračju uzajamnog povjerenja i konstruktivnog dijaloga može biti snažan pokretač profesionalnog rasta i unapređenja nastavne prakse.
Literatura
Antinluoma, M i sur. 2021. Practices of Professional Learning Communities. Frontiers in Education, 6.
Bezinović, P., Marušić, I. i Ristić Dedić, Z. 2012. Opažanje i unapređivanje školske nastave. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za društvena istraživanja.
Bezinović, P. 2012. Kolegijalno opažanje nastave: nov pristup unapređivanju nastavnog procesa (sa stručnog skupa za ravnatelje osnovnih škola u Vodicama 27. veljače 2012).
Corcelles-Seuba, M. i sur. 2024. Impact of Reciprocal Peer Observation on Teacher Collaboration Perceptions. British Educational Research Journal.
European Commission/EACEA/Eurydice. 2021. Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being. Luxembourg: Publications Office of the European Union
European Commission. 2017. School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life. Brussels: European Commission.
European Commission. 2013. Supporting Teacher Competence Development for Better Learning Outcomes. Brussels: European Commission.
Izvješće: kolegijalno opažanje Obrtničke škole Požega: elektronički priručnik 2 za nastavnike i stručne suradnike pedagoge. 2019. (ur. Blaža Šurbek Bagarić), dostupno na mreži.
Podatci o autoricama
Ina Randić Đorđević profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva. Zaposlena je u Osnovnoj školi Kostrena gdje predaje Hrvatski jezik i vodi novinarsku družinu. Aktivna je voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja hrvatskoga jezika Primorsko-goranske županije i mentorica pristupnicima pri polaganju stručnog ispita.
Adriana Glavan diplomirana je teologinja i ravnateljica Osnovne škole Kostrena, specijalistica upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje razvoju suradničke kulture, profesionalnom razvoju učitelja i izgradnji pozitivne školske klime.
Rad je prezentiran u sklopu stručnih aktivnosti Osnovne škole Kostrena te objavljen u lipnju 2026.
U sklopu cjelogodišnjeg školskog projekta Poohova čarobna šuma – velike istine srca učenici od 4. do 8. razreda sudjelovali su u uzbudljivoj potrazi za blagom posvećenoj omiljenom medvjediću Winnieju Poohu. Povod za ovu tematsku i edukativnu igru bio je iznimno značajan – ove godine obilježava se točno 100 godina od prve objave legendarnog romana Alana Alexandera Milnea, a potraga za blagom posljednja je aktivnost u sklopu projekta.
Podijeljeni u timove (Winnie, Zec, Tigar, Praščić, Sivko, Sova) naši su učenici prolazili kroz ukupno šest tematskih stanica. Na svakoj stanici čekali su ih kreativni i suradnički zadaci koji su zahtijevali timski rad, snalažljivost i međusobno uvažavanje.
Na prve dvije stanice „Pčelica Jelica i medo Edo“ te „Rođendanske želje“, učenici su rješavali vizualne zagonetke i provjeravali svoje znanje o zgodama simpatičnog medvjedića i njegovih prijatelja. Treća i četvrta stanica, pod nazivima „Stablo prijateljstva“ i „Različitosti“, bile su posvećene socijalnim i emocionalnim vještinama. Tamo su timovi osmišljavali poruke ohrabrenja za usamljene vršnjake te izrađivali vlastite simbole zajedništva. Surađujući su uvidjeli kako upravo međusobne razlike čine njihovu školsku zajednicu savršenom.
Zabave nije nedostajalo ni na stanici „Vještine“, gdje su učenici kroz zabavne sportske igre s balonima razvijali koordinaciju, motoriku i zajednički ritam kretanja. Pred sam kraj potrage stanica „Zagonetke“ stavila je na kušnju njihovo logičko razmišljanje kroz deset pitalica o školskom životu i motivima iz priča.
“Dok sam rješavao, bilo mi je zabavno i odlično. Još bih ovakvih zadataka.” – izjavio je Teo, učenik 4. razreda.
“Ovaj projekt bio je jako zabavan i kreativan. Puno se trebalo razmišljati i surađivati s grupom.” – rekla je Amelia, učenica 6. razreda.
Nakon uspješno riješenih izazova svi su timovi na posljednjoj stanici ocijenili svoj rad i podijelili poruke o tome kako su se osjećali. Ova potraga za blagom još je jednom pokazala kako se kroz igru i zajedništvo najbolje uči o pravim vrijednostima kao što su prijateljstvo, tolerancija i podrška. U potrazi su sudjelovali učitelji: Mihaela Mrakovčić Pernar, Mia Mihaljević Ivančić, Tia Štajduhar, Ana Tudor, Elena Vukušić, Iva Miličić, Mislav Ružić i Ina Randić Đorđević.
Najuspješnija skupina bila je ona pod imenom Sivko. Nju su činili učenici: Lucijan Damjanić 4.a, Ani Vedrić 4.a, Leoni Olić 4.b, Teo Pušić 4.b, Evelin Sanković 4.b, Anika Bedi 5.b, Sara Selimović Miškulin 6.b, Marta Katalinić 7.b, Katja Dragičević 8.a i Mila Vukušić 8.b.
Njihova je nagrada bila onakva kakvu stanovnici Stojutarske šume najviše vole: slatka i zajednička. Međutim, svi su sudionici potrage dobili i omiljenu poslasticu medvjedića Winnieja Pooha, a to je med.
Čestitamo svim učenicima na pokazanom znanju i timskom duhu!
Članovi Projektne grupe pod mentorstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak od travnja do svibnja 2026. realizirali su projekt: Slike pomorskoga života hrvatskih gradova Jadrana (putopisna proza i fotografija). Zadaci projekta bili su posjetiti izložbu fotografija: Tošo Dabac – jadranski putopis u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji, književnoteorijski interpretirati putopise Dragutina Hirca i Juraja Carića, pronaći zajedničke motive fotografija i putopisa, povezati riječ i sliku. Veliki doprinos projektu dale su učenice sedmog razreda: Lota Rožmanić, Ana Borovac, Marta Katalinić, Žana Turk, Petra Muslim, Nina Končar i Una Džomba.
Juraj Carić, Slike iz pomorskoga života, 1884.-1885.
Izložba Tošo Dabac: Jadranski putopis, bila je postavljena u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji (27.2.2026. – 3.5.2026.). Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog muzeja turizma i Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac u vlasništvu Grada Zagreba. Fotografski opus Toše Dabca obuhvaća širok tematski raspon – od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života. Osim umjetničke kvalitete, imaju i dokumentarnu vrijednost.
Juraj Carić u zbirci putopisa Slike iz pomorskog života i Dragutin Hirc u putopisu Iz Osora za Rijeku opisuju život pomoraca dok su morima plovili parobrodi, opisuje pomorce, njihova proživljavanja i pritom opisuje primorske pejzaže Rijeke, Bakra, Lovrana, Osora, Hvara, Paklenih otoka, Dubrovnika, Korčule, Mljeta od 1885. do 1920. Putopisni tekst nije interesantan samo za književnoteorijsku interpretaciju, nego i za otkrivanje gospodarskih, socijalnih, geografskih, meteoroloških, tehničkih dostignuća i prilika onoga vremena.
Pišu: Dora Dančulović, Ani Vedrić, Zlata Hirushtina, Aurora Jarić, Paola Baričević.
U četvrtak, 23. travnja 2026. godine učenici od 4. do 8. razreda naše škole posjetili su Narodnu čitaonicu u Kostreni Svetoj Luciji povodom stotog rođendana medvjedića Winnieja Pooha. U suradnji s Narodnom knjižnicom Kostrena u čitaonici se održala filmska projekcija i predavanje o medu, a sve se to događalo povodom Noći knjige, manifestacije kojom se potiče čitanje.
U čitaonici su svi učenici 4. razreda te skupine učenika od 5. do 8. razreda, koji sudjeluju u projektu “Poohova čarobna šuma – velike istine srca”, pogledali omiljenog medvjedića na velikom platnu i to u epizodama Sve je dobro što se dobro svrši, Babysitter blues i Kvaritelj zabave.
Učenici Gabriel i Borna iz 4.b razreda prokomentirali su o svojoj najdražoj epizodi koja je bila Babysitter blues. Rekli su da im se ta epizoda najviše svidjela jer sadrži mnogo mašte.
Nakon projekcije u holu je održano kratko i poučno predavanje o medu. Prezentaciju su održala dva pčelara i jedna pčelarica, a učenici su mogli degustirati med koji su pčelari predstavljali.
Med je bio jako ukusan i saznali smo da je riječ o gorskom medunu.
Članovi Projektne grupe pod mentorstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak od siječnja do travnja 2026. realizirali su projekt: Crnobori, Herman, Perčić, Restek. Zadaci projekta bili su posjetiti virtualne izložbe Galerije Klovićevi dvori posvećene Josipu Crnoboriju, Oskaru Hermanu, Vinku Perčiću i Josipu Resteku. Učenici su se bavili životopisom, kronologijom pojedine zbirke, pregledom kolekcije.
Josip Restek, Venecija, oko 1960., akvarel / papir
Galerija Klovićevi dvori jedna je od najvažnijih galerija u Hrvatskoj i najveći izložbeni prostor u zemlji. Smještena je u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Otvorena je 1982. godine kao Muzejski prostor. Galerija nosi velik broj značajnih izložbenih programa koji sadrže umjetnička djela od renesanse do suvremenog doba. Galerija je dobila ime po Juliju Kloviću,jednom od najvažnijih umjetnika renesanse (1498. – 1578.), nazvanom „Michelangelom minijature“.
Josip Crnobori (1907.-2005.) darovao je 1998. godine Gradu Zagrebu 91 svoje slikarsko ostvarenje (54 ulja na platnu, odnosno lesonitu i 37 crteža, skica i studija).
Zbirka sadrži i više vrijednih slikarskih ostvarenja, zagrebačkih veduta i portreta zagrebačkih uglednika što su nastala u Hrvatskoj od 1937.-1944. i aktova.
Oskar Herman se 1904. godine doselio u München jer je pratio svoje snove za slikarstvom bez obzira na to što ga je otac sprječavao. Počevši 1909. godine Herman prolazi kroz najdublju preobrazbu svog duhovnog i slikarskog bića. Hrvati su ga zvali slikarom Minhenskog kruga i utemeljiteljem hrvatske moderne, uz njega tako su zvali i Kraljevića, Račića i Becića.
Vinko Perčić, hrvatski liječnik, humanist i kolekcionar umjetnina rođen je 20. veljače 1911. u Hrvatskom Majuru (Subotica). Studirao je medicinu u Grazu i Parizu, još od mladosti je svoje slobodno vrijeme ulagao u umjetnost. Njegova ostavština postala važan dio fundusa Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu.
Josip Restek, 1940. diplomirao je slikarstvo, a godinu potom kod profesora Artura Schneidera, Grge Novaka i Viktora Hoffillera završava i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbirka umjetničkih radova slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka broji 410 radova – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja.
