U sklopu cjelogodišnjeg školskog projekta Poohova čarobna šuma – velike istine srca učenici od 4. do 8. razreda sudjelovali su u uzbudljivoj potrazi za blagom posvećenoj omiljenom medvjediću Winnieju Poohu. Povod za ovu tematsku i edukativnu igru bio je iznimno značajan – ove godine obilježava se točno 100 godina od prve objave legendarnog romana Alana Alexandera Milnea, a potraga za blagom posljednja je aktivnost u sklopu projekta.
Podijeljeni u timove (Winnie, Zec, Tigar, Praščić, Sivko, Sova) naši su učenici prolazili kroz ukupno šest tematskih stanica. Na svakoj stanici čekali su ih kreativni i suradnički zadaci koji su zahtijevali timski rad, snalažljivost i međusobno uvažavanje.
Na prve dvije stanice „Pčelica Jelica i medo Edo“ te „Rođendanske želje“, učenici su rješavali vizualne zagonetke i provjeravali svoje znanje o zgodama simpatičnog medvjedića i njegovih prijatelja. Treća i četvrta stanica, pod nazivima „Stablo prijateljstva“ i „Različitosti“, bile su posvećene socijalnim i emocionalnim vještinama. Tamo su timovi osmišljavali poruke ohrabrenja za usamljene vršnjake te izrađivali vlastite simbole zajedništva. Surađujući su uvidjeli kako upravo međusobne razlike čine njihovu školsku zajednicu savršenom.
Zabave nije nedostajalo ni na stanici „Vještine“, gdje su učenici kroz zabavne sportske igre s balonima razvijali koordinaciju, motoriku i zajednički ritam kretanja. Pred sam kraj potrage stanica „Zagonetke“ stavila je na kušnju njihovo logičko razmišljanje kroz deset pitalica o školskom životu i motivima iz priča.
“Dok sam rješavao, bilo mi je zabavno i odlično. Još bih ovakvih zadataka.” – izjavio je Teo, učenik 4. razreda.
“Ovaj projekt bio je jako zabavan i kreativan. Puno se trebalo razmišljati i surađivati s grupom.” – rekla je Amelia, učenica 6. razreda.
Nakon uspješno riješenih izazova svi su timovi na posljednjoj stanici ocijenili svoj rad i podijelili poruke o tome kako su se osjećali. Ova potraga za blagom još je jednom pokazala kako se kroz igru i zajedništvo najbolje uči o pravim vrijednostima kao što su prijateljstvo, tolerancija i podrška. U potrazi su sudjelovali učitelji: Mihaela Mrakovčić Pernar, Mia Mihaljević Ivančić, Tia Štajduhar, Ana Tudor, Elena Vukušić, Iva Miličić, Mislav Ružić i Ina Randić Đorđević.
Najuspješnija skupina bila je ona pod imenom Sivko. Nju su činili učenici: Lucijan Damjanić 4.a, Ani Vedrić 4.a, Leoni Olić 4.b, Teo Pušić 4.b, Evelin Sanković 4.b, Anika Bedi 5.b, Sara Selimović Miškulin 6.b, Marta Katalinić 7.b, Katja Dragičević 8.a i Mila Vukušić 8.b.
Njihova je nagrada bila onakva kakvu stanovnici Stojutarske šume najviše vole: slatka i zajednička. Međutim, svi su sudionici potrage dobili i omiljenu poslasticu medvjedića Winnieja Pooha, a to je med.
Čestitamo svim učenicima na pokazanom znanju i timskom duhu!
Članovi Projektne grupe pod mentorstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak od travnja do svibnja 2026. realizirali su projekt: Slike pomorskoga života hrvatskih gradova Jadrana (putopisna proza i fotografija). Zadaci projekta bili su posjetiti izložbu fotografija: Tošo Dabac – jadranski putopis u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji, književnoteorijski interpretirati putopise Dragutina Hirca i Juraja Carića, pronaći zajedničke motive fotografija i putopisa, povezati riječ i sliku. Veliki doprinos projektu dale su učenice sedmog razreda: Lota Rožmanić, Ana Borovac, Marta Katalinić, Žana Turk, Petra Muslim, Nina Končar i Una Džomba.
Juraj Carić, Slike iz pomorskoga života, 1884.-1885.
Izložba Tošo Dabac: Jadranski putopis, bila je postavljena u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji (27.2.2026. – 3.5.2026.). Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog muzeja turizma i Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac u vlasništvu Grada Zagreba. Fotografski opus Toše Dabca obuhvaća širok tematski raspon – od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života. Osim umjetničke kvalitete, imaju i dokumentarnu vrijednost.
Juraj Carić u zbirci putopisa Slike iz pomorskog života i Dragutin Hirc u putopisu Iz Osora za Rijeku opisuju život pomoraca dok su morima plovili parobrodi, opisuje pomorce, njihova proživljavanja i pritom opisuje primorske pejzaže Rijeke, Bakra, Lovrana, Osora, Hvara, Paklenih otoka, Dubrovnika, Korčule, Mljeta od 1885. do 1920. Putopisni tekst nije interesantan samo za književnoteorijsku interpretaciju, nego i za otkrivanje gospodarskih, socijalnih, geografskih, meteoroloških, tehničkih dostignuća i prilika onoga vremena.
Pišu: Dora Dančulović, Ani Vedrić, Zlata Hirushtina, Aurora Jarić, Paola Baričević.
U četvrtak, 23. travnja 2026. godine učenici od 4. do 8. razreda naše škole posjetili su Narodnu čitaonicu u Kostreni Svetoj Luciji povodom stotog rođendana medvjedića Winnieja Pooha. U suradnji s Narodnom knjižnicom Kostrena u čitaonici se održala filmska projekcija i predavanje o medu, a sve se to događalo povodom Noći knjige, manifestacije kojom se potiče čitanje.
U čitaonici su svi učenici 4. razreda te skupine učenika od 5. do 8. razreda, koji sudjeluju u projektu “Poohova čarobna šuma – velike istine srca”, pogledali omiljenog medvjedića na velikom platnu i to u epizodama Sve je dobro što se dobro svrši, Babysitter blues i Kvaritelj zabave.
Učenici Gabriel i Borna iz 4.b razreda prokomentirali su o svojoj najdražoj epizodi koja je bila Babysitter blues. Rekli su da im se ta epizoda najviše svidjela jer sadrži mnogo mašte.
Nakon projekcije u holu je održano kratko i poučno predavanje o medu. Prezentaciju su održala dva pčelara i jedna pčelarica, a učenici su mogli degustirati med koji su pčelari predstavljali.
Med je bio jako ukusan i saznali smo da je riječ o gorskom medunu.
Članovi Projektne grupe pod mentorstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak od siječnja do travnja 2026. realizirali su projekt: Crnobori, Herman, Perčić, Restek. Zadaci projekta bili su posjetiti virtualne izložbe Galerije Klovićevi dvori posvećene Josipu Crnoboriju, Oskaru Hermanu, Vinku Perčiću i Josipu Resteku. Učenici su se bavili životopisom, kronologijom pojedine zbirke, pregledom kolekcije.
Josip Restek, Venecija, oko 1960., akvarel / papir
Galerija Klovićevi dvori jedna je od najvažnijih galerija u Hrvatskoj i najveći izložbeni prostor u zemlji. Smještena je u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Otvorena je 1982. godine kao Muzejski prostor. Galerija nosi velik broj značajnih izložbenih programa koji sadrže umjetnička djela od renesanse do suvremenog doba. Galerija je dobila ime po Juliju Kloviću,jednom od najvažnijih umjetnika renesanse (1498. – 1578.), nazvanom „Michelangelom minijature“.
Josip Crnobori (1907.-2005.) darovao je 1998. godine Gradu Zagrebu 91 svoje slikarsko ostvarenje (54 ulja na platnu, odnosno lesonitu i 37 crteža, skica i studija).
Zbirka sadrži i više vrijednih slikarskih ostvarenja, zagrebačkih veduta i portreta zagrebačkih uglednika što su nastala u Hrvatskoj od 1937.-1944. i aktova.
Oskar Herman se 1904. godine doselio u München jer je pratio svoje snove za slikarstvom bez obzira na to što ga je otac sprječavao. Počevši 1909. godine Herman prolazi kroz najdublju preobrazbu svog duhovnog i slikarskog bića. Hrvati su ga zvali slikarom Minhenskog kruga i utemeljiteljem hrvatske moderne, uz njega tako su zvali i Kraljevića, Račića i Becića.
Vinko Perčić, hrvatski liječnik, humanist i kolekcionar umjetnina rođen je 20. veljače 1911. u Hrvatskom Majuru (Subotica). Studirao je medicinu u Grazu i Parizu, još od mladosti je svoje slobodno vrijeme ulagao u umjetnost. Njegova ostavština postala važan dio fundusa Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu.
Josip Restek, 1940. diplomirao je slikarstvo, a godinu potom kod profesora Artura Schneidera, Grge Novaka i Viktora Hoffillera završava i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbirka umjetničkih radova slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka broji 410 radova – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja.
Od rujna 2025. do siječnja 2026. članovi Projektne grupe, učenici petih i sedmih razreda realizirali su projekt:„Moliški Hrvati – jezik, književnost i kršćanska tradicija“.Uspješno su realizirani zadaci projekta vezani za geografsko određivanje pokrajine Molise, vrijeme dolaske Hrvata u Molise, moliškohrvatski identitet, obilježja moliškohrvatskoga govora (fonološka, morfološka, leksička i sintaktička), književno stvaralaštvo moliških Hrvata i kršćansku tradiciju.
Mundimitar u pokrajini Molise u Italiji
Moliškohrvatski identitet temelji se na moliškohrvatskom govoru. Jezik je najznačajniji čimbenik u procesu identifikacije. Moliški Hrvati svoj jezik zovu. „naš jezik“, a svoj govor „na – našo“. Riječ je moliškohrvatskom idiomu. Govor ima elemenata zapadnog štokavskog dijalekta(ikavskog), elemenata čakavskog dijalekta , talijanskog jezika.
Zaklada „Agostina Piccoli” i Matica hrvatska 2000.obavile su „Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra“. Na rječniku su radile znanstvenice: Snježana Strčić Marčec iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Mira Menac-Mihalić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Europe donijelo je 1992. godine Europsku povelju o regionalnim ili manjinskimjezicima. Republika Hrvatska provodi programe zaštite i promicanja prava govornika manjinskih jezika, radi ostvarenja načela jednakosti u društvu te promicanje duha snošljivosti i dijaloga.
Višemjesečnim radom pod vodstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak učenici su spoznali da je jezik jedan od najznačajnijih čimbenika u procesu identifikacije, upoznali su književni rad Angela Genove, Milene Lalli, Nicole Gliosce, vjerske katoličke običaje (štovanje sv.Lucije od 15.st.), suvremenu manjinsku zajednicu i narodne običaje.
Tijekom rujna i listopada 2025. učenici, članovi Projektne i Povijesne grupe realizirali su projekt “U svijetu zlatarstva zagrebačkih majstora gotike i renesanse“.
U Muzeju grada Zagreba 7. rujna 2025.otvorena je velika gostujuća izložba Muzeja za umjetnost i obrt posvećena gotičkom i renesansnom zlatarstvu 15. i 16. stoljeća. Izložba Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550. prezentira najznačajnije primjere zlatarstva koji su nastali ili su povezani sa kasnosrednjovjekovnim Zagrebom i prostorom nekadašnje Zagrebačke biskupije, danas Nadbiskupije. Izložba se simbolično otvara na važan povijesni datum – 7. rujna, dan ujedinjenja Gradeca i Kaptola, čime se obilježava 175. obljetnica tog ključnog događaja.
Učenici su istraživali razdoblje gotike i renesanse u Hrvatskoj (arhitektura, likovna umjetnost, zlatarstvo). Upoznali su se s elementima tih stilskih umjetničkih razdoblja, ušli u povijest umjetnosti. 15. listopada 2025. pod vodstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak i ravnateljice škole Adriane Glavan posjetili su izložbu u Zagrebu i uz stručno vodstvo dobili relevantne informacije o izloženim eksponatima.
