Pišu: Dora Dančulović, Ani Vedrić, Zlata Hirushtina, Aurora Jarić, Paola Baričević.
U četvrtak, 23. travnja 2026. godine učenici od 4. do 8. razreda naše škole posjetili su Narodnu čitaonicu u Kostreni Svetoj Luciji povodom stotog rođendana medvjedića Winnieja Pooha. U suradnji s Narodnom knjižnicom Kostrena u čitaonici se održala filmska projekcija i predavanje o medu, a sve se to događalo povodom Noći knjige, manifestacije kojom se potiče čitanje.
U čitaonici su svi učenici 4. razreda te skupine učenika od 5. do 8. razreda, koji sudjeluju u projektu “Poohova čarobna šuma – velike istine srca”, pogledali omiljenog medvjedića na velikom platnu i to u epizodama Sve je dobro što se dobro svrši, Babysitter blues i Kvaritelj zabave.
Učenici Gabriel i Borna iz 4.b razreda prokomentirali su o svojoj najdražoj epizodi koja je bila Babysitter blues. Rekli su da im se ta epizoda najviše svidjela jer sadrži mnogo mašte.
Nakon projekcije u holu je održano kratko i poučno predavanje o medu. Prezentaciju su održala dva pčelara i jedna pčelarica, a učenici su mogli degustirati med koji su pčelari predstavljali.
Med je bio jako ukusan i saznali smo da je riječ o gorskom medunu.
Članovi Projektne grupe pod mentorstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak od siječnja do travnja 2026. realizirali su projekt: Crnobori, Herman, Perčić, Restek. Zadaci projekta bili su posjetiti virtualne izložbe Galerije Klovićevi dvori posvećene Josipu Crnoboriju, Oskaru Hermanu, Vinku Perčiću i Josipu Resteku. Učenici su se bavili životopisom, kronologijom pojedine zbirke, pregledom kolekcije.
Josip Restek, Venecija, oko 1960., akvarel / papir
Galerija Klovićevi dvori jedna je od najvažnijih galerija u Hrvatskoj i najveći izložbeni prostor u zemlji. Smještena je u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Otvorena je 1982. godine kao Muzejski prostor. Galerija nosi velik broj značajnih izložbenih programa koji sadrže umjetnička djela od renesanse do suvremenog doba. Galerija je dobila ime po Juliju Kloviću,jednom od najvažnijih umjetnika renesanse (1498. – 1578.), nazvanom „Michelangelom minijature“.
Josip Crnobori (1907.-2005.) darovao je 1998. godine Gradu Zagrebu 91 svoje slikarsko ostvarenje (54 ulja na platnu, odnosno lesonitu i 37 crteža, skica i studija).
Zbirka sadrži i više vrijednih slikarskih ostvarenja, zagrebačkih veduta i portreta zagrebačkih uglednika što su nastala u Hrvatskoj od 1937.-1944. i aktova.
Oskar Herman se 1904. godine doselio u München jer je pratio svoje snove za slikarstvom bez obzira na to što ga je otac sprječavao. Počevši 1909. godine Herman prolazi kroz najdublju preobrazbu svog duhovnog i slikarskog bića. Hrvati su ga zvali slikarom Minhenskog kruga i utemeljiteljem hrvatske moderne, uz njega tako su zvali i Kraljevića, Račića i Becića.
Vinko Perčić, hrvatski liječnik, humanist i kolekcionar umjetnina rođen je 20. veljače 1911. u Hrvatskom Majuru (Subotica). Studirao je medicinu u Grazu i Parizu, još od mladosti je svoje slobodno vrijeme ulagao u umjetnost. Njegova ostavština postala važan dio fundusa Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu.
Josip Restek, 1940. diplomirao je slikarstvo, a godinu potom kod profesora Artura Schneidera, Grge Novaka i Viktora Hoffillera završava i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbirka umjetničkih radova slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka broji 410 radova – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja.
Od rujna 2025. do siječnja 2026. članovi Projektne grupe, učenici petih i sedmih razreda realizirali su projekt:„Moliški Hrvati – jezik, književnost i kršćanska tradicija“.Uspješno su realizirani zadaci projekta vezani za geografsko određivanje pokrajine Molise, vrijeme dolaske Hrvata u Molise, moliškohrvatski identitet, obilježja moliškohrvatskoga govora (fonološka, morfološka, leksička i sintaktička), književno stvaralaštvo moliških Hrvata i kršćansku tradiciju.
Mundimitar u pokrajini Molise u Italiji
Moliškohrvatski identitet temelji se na moliškohrvatskom govoru. Jezik je najznačajniji čimbenik u procesu identifikacije. Moliški Hrvati svoj jezik zovu. „naš jezik“, a svoj govor „na – našo“. Riječ je moliškohrvatskom idiomu. Govor ima elemenata zapadnog štokavskog dijalekta(ikavskog), elemenata čakavskog dijalekta , talijanskog jezika.
Zaklada „Agostina Piccoli” i Matica hrvatska 2000.obavile su „Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra“. Na rječniku su radile znanstvenice: Snježana Strčić Marčec iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Mira Menac-Mihalić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Europe donijelo je 1992. godine Europsku povelju o regionalnim ili manjinskimjezicima. Republika Hrvatska provodi programe zaštite i promicanja prava govornika manjinskih jezika, radi ostvarenja načela jednakosti u društvu te promicanje duha snošljivosti i dijaloga.
Višemjesečnim radom pod vodstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak učenici su spoznali da je jezik jedan od najznačajnijih čimbenika u procesu identifikacije, upoznali su književni rad Angela Genove, Milene Lalli, Nicole Gliosce, vjerske katoličke običaje (štovanje sv.Lucije od 15.st.), suvremenu manjinsku zajednicu i narodne običaje.
Tijekom rujna i listopada 2025. učenici, članovi Projektne i Povijesne grupe realizirali su projekt “U svijetu zlatarstva zagrebačkih majstora gotike i renesanse“.
U Muzeju grada Zagreba 7. rujna 2025.otvorena je velika gostujuća izložba Muzeja za umjetnost i obrt posvećena gotičkom i renesansnom zlatarstvu 15. i 16. stoljeća. Izložba Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550. prezentira najznačajnije primjere zlatarstva koji su nastali ili su povezani sa kasnosrednjovjekovnim Zagrebom i prostorom nekadašnje Zagrebačke biskupije, danas Nadbiskupije. Izložba se simbolično otvara na važan povijesni datum – 7. rujna, dan ujedinjenja Gradeca i Kaptola, čime se obilježava 175. obljetnica tog ključnog događaja.
Učenici su istraživali razdoblje gotike i renesanse u Hrvatskoj (arhitektura, likovna umjetnost, zlatarstvo). Upoznali su se s elementima tih stilskih umjetničkih razdoblja, ušli u povijest umjetnosti. 15. listopada 2025. pod vodstvom profesorice Silvane Kopajtić Zurak i ravnateljice škole Adriane Glavan posjetili su izložbu u Zagrebu i uz stručno vodstvo dobili relevantne informacije o izloženim eksponatima.
Europski dan jezika obilježili su učitelji hrvatskog, engleskog i talijanskog jezika s učenicima od 2. do 8. razreda. Svaki je razredni odjel osmišljavao lijepe poruke koje su objedinjene na zajedničkom plakatu u obliku srca. Time se obilježila ovogodišnja tema „Jezici otvaraju srca i umove“.
Neke od poruka na plakatu:
Jezik mi pomaže da se sporazumijem s cijelim svijetom.
Share kindness like you share words.
Jezik je poput mora, pliva razgovorom.
Languages open new doors.
Plakat u obliku srca svečano je predstavljen na ulazu u školski hodnik 13. listopada. Predstavljanje je vodio učitelj Mislav Ružić, a prisustvovali su predstavnici svih razrednih odjela. Poruka svakog razreda čini jedan dio goleme slagalice u obliku srca. – Jezici nam pomažu da razumijemo jrdni druge, da gradimo prijateljstva i da otkrivamo svijet oko sebe. Učenje jezika više je od učenja riječi i gramatike, to je putovanje koje nas čini otvorenijima, tolerantnijima i bogatijim osobama. – rekao je učitelj Mislav na otvaranju.
Europski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna, a posvećen je promicanju jezične raznolikosti, višejezičnosti i važnosti učenja jezika diljem Europe. Europski dan jezika ističe bogatu kulturnu baštinu kontinenta, potičući ljude svih dobnih skupina da prihvate nove jezike i kulture, čime se potiče međusobno razumijevanje i suradnja među narodima.
Cosette, ilustracija iz “Les Miserables” Victora Hugoa, 1862.,Emile Antoine Bayard, Privatna zbirka
Primarni zadatak projekta bio je: usporedba književnoumjetničkog djela, romana „Jadnici“ Victora Hugoa i glazbenoscenskog djela, mjuzikla „Jadnici“ izvođenog u kazalištu ”Komedija” ove godine u Zagrebu. Akcent je bio na interpretaciji likova, posebno na etičkoj karakterizaciji lika.
U projektu su sudjelovali učenici šestog i osmog razreda, projektne zadatke izvrsno su odradili članovi Projektne grupe uz veliku podršku roditelja (gledanje mjuzikla).
ROMAN
Victor Hugo (26. veljače 1802. – 22. svibnja 1885.) bio je jedan od najpoznatijih francuskih književnika, pjesnika i dramatičara. Smatra se jednim od ključnih predstavnika romantizma u europskoj književnosti. Njegova djela i danas imaju velik utjecaj na književnost, umjetnost i društvo.
Roman “Jadnici” (Les Misérables) priča je o iskupljenju, pravdi i ljubavi, smještena u Francusku 19. stoljeća. Glavni lik, Jean Valjean, bivši je osuđenik koji je proveo devetnaest godina u zatvoru zbog krađe kruha. Nakon puštanja na slobodu, suočava se s predrasudama društva, ali odlučuje promijeniti svoj život. Uz pomoć dobrog biskupa, postaje pošten čovjek i bogati industrijalac. Njegovu prošlost stalno progoni policijski inspektor Javert, koji vjeruje u zakon bez milosti. Valjean usvaja siroče, djevojčicu Cosette, čija majka Fantine umire u bijedi. Priča prati njihove živote kroz revolucionarne nemire u Parizu, sukobe pravde i savjesti te ljubavnu priču između Cosette i mladog revolucionara Mariusa. Na kraju, Valjean se žrtvuje kako bi zaštitio Cosette i Mariusa, a njegov život završava mirno, s osjećajem iskupljenja.
MJUZIKL
Zagrebačko gradsko Kazalište Komedija prema dogovoru s CAMERONOM MACINTOSHEM predstavlja novu produkciju BOUBLILA I SCHÖNBERGA – LES MISÉRABLES / JADNICI, mjuzikl prema romanu VIKTORA HUGOA.
Svečana premijera održana je 11 .studenoga 2024.
Kazalište Komedija izvelo je ovaj mjuzikl još osamdesetih godina prošlog stoljeća i to kao prvo u Europi nakon njegove pariške premijere, no sada se vratilo ovom naslovu u modernoj, nedavno objavljenoj verziji s velikom i scenski raskošnom predstavom.
Glazbu potpisuje Claude-Michel Schönberg, stihove Herbert Kretzmer, a originalan libretto na francuskom napisali su Alain Boublil i Jean-Marc Natel.
Prevoditelj je Dražen Bratulić, dirigent Dinko Appelt, redatelj Stanislav Moša, koreografkinja Tihana Strmečki, scenogaf Petr Hlousek, kostimografkinja Andrea Kučerova, oblikovatelj svjetla David Kachlir i oblikovatelj zvuka Igor Pauk.
Glavne uloge tumače Ervin Baučić i Dražen Bratulić (Jean Valjean), Đani Stipaničev i Igor Drvenkar (Javert), Renata Sabljak i Vanda Winter (Fantine), Filip Hozjak i Neven Stipčić (Marius), Gabriela Mijatović (Cosette), Jan Kovačić i Ronald Žlabur (Thénardier), Nika Ivančić i Zrinka Kušević (Mme.Thénardier), Devin Juraj i Fabijan Pavao Medvešek i (Enjolras) i Dora Trogrlić, Sara Vojičić i Nikolina Vujić (Eponine), Lejla Hajdarević, Leonora Herceg i Emili Rogina (Dijete Cosette), Josip Makar, David Novosel i Lovro Žužul (Gavroche) te Rita Palić i Una Šilić Dragoljević (Dijete Eponine).
Ovaj mjuzikl nadmašuje običnu adaptaciju romana jer uspijeva Hugoovu epsku priču prenijeti kroz univerzalni jezik glazbe, omogućujući publici da duboko proživi emocije likova i dramu njihovih života. Kroz svoje središnje likove i bogatu glazbenu podlogu, mjuzikl ostavlja snažan dojam o borbi za slobodu, pravdu i otkupljenje. Jadnici tako ostaju suvremeni i nakon više od tri desetljeća izvođenja, dokazujući da tematska snaga i kvaliteta priče nadilaze vrijeme u kojem je djelo nastalo i stavljaju ga u univerzalni prostor ljudskosti.
USPOREDBA
Tijekom rada na projektu učenici su interpretirali određene elemente romana, samo odabrane dijelove teksta, važne za interpretaciju glavnih likova. Interpretacija se temeljila na fizičkoj, etičkoj i govornoj karakterizaciji. Posebno su interpretirani opisi vanjskog i unutarnjeg prostora koji su apsolutno u funkciji karakterizacije lika. Gledajući mjuzikl na kazališnim daskama „Komedije“ uspoređivali su dojmove, karaktere likova iz romana s interpretacijom i glumom glumaca u mjuziklu. Dobili su potpunu sliku Hogoovog svijeta „Jadnika“, proživjeli su Pariz njegova doba, proživjeli su Jeana Valjeana, Cosette…Tako doživljeni likovi ostavljaju trajno pamćenje i omogućuju kvalitetnije, emocionalno jače primanje umjetničkih tekstova u budućnosti, bilo da je riječ o književnosti, bilo da je riječ o kazališnim uprizorenjima.
