Mato Celestin Medović, Pelješko-korčulanski kanal, oko 1912., ulje na platnu, KALLAYcollection
Ciljevi projekta
Povezati umjetnost riječi i likovnu umjetnost – trajna vrijednost, estetski doživljaj
Posjet izložbi u Zagrebu 12. prosinca 2024. u Klovićevim dvorima (članovi Projektne i Čakavske grupe s profesoricom Majom Jelušić Sučević)
3.U okviru pripreme za izložbu obrada naših likovnih umjetnika(biografija i stvaralački rad) čiji su radovi biti zastupljeni na izložbi i paralelni rad interpretacije putopisa, priznatih hrvatskih putopisaca koji opisuju kraj iz kojeg potječu Bukovac, Vidović, Bela Čikoš Sesia i Mato Celestin Medović.
Putopisi iz zbirke „Hrvatski putopis od XVI. stoljeća do danas (antologijski izbor)”, 2002.(August Harambašić, Lujo Vojnović, Antun Gustav Matoš, Jakša Kušan, Petar Šegedin)
4.Stvaranje konačne i cjelovite prezentacije koja će objediniti rezultate istraživačkoga rada i pokazati zajednički element književnosti i slikarstva – ljepotu, estetski doživljaj prikazan na dva načina.
Naziv projekta inspiriran je rodnim mjestom Vlaha Bukovca i jezerom u Mađarskoj jer su na izložbi zastupljeni i mađarski slikari zlatnog doba mađarskoga slikarstva Mihály Munkácsy, Pála Sziny Merse i Gyule Benczúr.
“Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti”
(izložba)
Galerija Klovićevi dvori u suradnji s Muzejom lijepih umjetnosti i Mađarskom nacionalnom galerijom iz Budimpešte predstavila je zajednički izložbeni projekt.
Izložba se održavala u prigodi predsjedanja Mađarske Vijećem Europske unije, a trajala je od 23. listopada 2024. do 19. siječnja 2025. godine.
Reprezentativnim izborom od 80-ak remek-djela mađarskog slikarstva 19. stoljeća iz stalnog postava najznačajnijih muzejskih institucija Mađarske (Muzeja lijepih umjetnosti i Mađarske nacionalne galerije) izložba predstavlja zlatno doba mađarskog slikarstva u širokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz djela slavnih umjetnika: Mihályja Munkácsyja, Pála Szinyeija Mersea, Lászla Mednyánszkyja, Viktora Madarásza, Gyule Benczúra, Bertalana Székelyja, Károlya Lotza, Lászla Paála, Lajosa Deáka-Ébnera i Tivadara Zemplényija.
Mađarskim umjetnicima pridruženi su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stoljeća (Antun Aron, Joso Bužan, Ivan Tišov, Nikola Mašić, Bela Csikos Sesia, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Emanuel Vidović, Menci Clement Crnčić, Dragan Melkus, Oton Iveković) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj.
Mađarski umjetnici slikali su krajolike svoje domovine poput jezera Balaton, područja oko Tise ili planina Tatre, a inspiriralo ih je i Dalmacija i Hrvatska, dok je pejzaž bio dominantan žanr u hrvatskom slikarstvu od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća, o čemu na izložbi govore djela Medovića, Crnčića, Ferde Kovačevića, Emanuela Vidovića.
NAPOMENA
U tekstu su zastupljeni samo neki slikari i putopisci, u projektu je interpretirano puno više umjetnika i njihovih radova, kako u slikarstvu tako i u književnosti.
Mjesec hrvatske knjige Osnovna škola Kostrena već tradicionalno obilježava i posjetom Međunarodnom sajmu knjiga “Interliber”. Ove je godine Interliber posjetilo 80 učenika od 5. do 8. razreda, a uz sajam, učenici su posjetili i dva zagrebačka muzeja. Učenici 5. i 6. razreda u pratnji profesorica Ane Grbčić, Ksenije Klovar Lukarić i Ine Randić Đorđević posjetili su Arheološki muzej te naučili svašta o mumijama i običajima drevnog Egipta obilaskom Egipatske zbirke. Pritom su sudjelovali i na radionici pisanja hijeroglifa te je svaki učenik izradio straničnik sa svojim imenom.
Učenici 7. i 8. razreda posjetili su Tehnički muzej “Nikola Tesla” te obišli planetarij, rudnik i demonstracijski kabinet Nikole Tesle u pratnji profesora Maje Jelušić Sučević, Mie Mihaljević Ivančić i Mislava Ružića. Poslije su se svi našli na Interliberu koji je poznat kao najveći sajam knjiga u Republici Hrvatskoj. U tri velika paviljona prepuna knjiga svatko je našao nešto za sebe. Naši vršnjaci iz petog razreda najviše su kupovali “Gregov dnevnik” i romane o Tomu Gatesu.
– Meni se sve jako sviđalo iako mislila sam da će biti drugačije. Super je bilo. – rekla je Lana Tijan, a Sara Selimović Miškulin kupila je sedam knjiga i rekla: – Meni je bilo zabavno, sviđalo mi se i slažem se da je bilo super.
Organizatorice ove izvanučioničke nastave bile su Maja Jelušić Sučević i Ina Randić Đorđević, učiteljice Hrvatskoga jezika koje su zadovoljne kako je sve proteklo: – Posjeti muzejima obogatili su našu terensku nastavu i pomno smo birale muzeje i radionice kako bi učenici proširili ishode učenja i tako ostvarili međupredmetnu korelaciju. Budući da sam bila u pratnji učenika 5. i 6. razreda, obradovalo me što je izbor knjige mnogih učenika na sajmu bio jedan od nastavaka lektirnih djela – to znači da im se lektira svidjela i potakla ih na čitanje, a to je i jedan od ciljeva čitanja lektire. – rekla je učiteljica Ina Randić Đorđević.
Na inicijativu Vijeća Europe Europski dan jezika obilježava se 26. rujna još od 2001. godine, a Opći ciljevi Europskog dana jezika su upozoriti javnost na važnost učenja jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, te poticati cjeloživotno učenja jezika u školi i izvan nje.
U našoj se školi redovito obilježava Europski dan jezika, a za to se pobrine Jezično-komunikacijski aktiv učitelja koji čine naši predmetni profesori Engleskog, Talijanskog i Hrvatskog jezika. Ove se godine učiteljica Mia Mihaljević Ivančić u izravnom obraćanju putem Teamsa obratila svim učenicima i prenijela važnost Europskog dana jezika.
Europski dan jezika obilježava se od 2001. godine, a naša ga škola obilježava od svojeg osamostaljenja 2006. godine. Neizmjerno sam zadovoljna što se posljednjih godina taj dan ili čak čitav tjedan, posvećuje važnosti učenja jezika i kulture kako bismo postigli bolje međukulturno razumijevanje. Uključeni su tu učitelji materinskog i stranih jezika te suradnički dogovaramo projekte kroz koje učimo i rastemo – učenici i učitelji. Naš je cilj ne samo produbiti znanje već produbiti ljubav za učenje jezika, naglasiti važnost jezične i kulturne raznolikosti kojom želimo postići bolje razumijevanje drugih kultura i razvijati međusobno poštovanje te poštovanje različitosti.
učiteljica Mia Mihaljević Ivančić
Učiteljica Mia Mihaljević Ivančić obraća se učenicima putem Teamsa
A prije samog Europskog dana jezika vrijedno smo radili. Na nastavi Engleskog jezika, Talijanskog jezika i Hrvatskog jezika učenici su u rujnu izrađivali plakate koji su ilustrirali ovogodišnju temu „Jezici za mir“. Time smo se uključili u inicijativu prenošenja poruke jedinstva i razumijevanja među različitim jezicima. A što se radilo?
Učenici 3. i 4. razreda s učiteljicom Ivonom Burić Marović izabrali su različite zemlje, crtali njohove zastave i prevodili riječ „mir“ na službene jezike tih zemalja.
Učenici 5. razreda s učiteljicom Mijom Mihaljević Ivančić dobili su citate dječjih pisaca na temu prijatelja i prijateljstva. Istraživali su tko je autor citata i saznali nešto o životu tog pisca te su crtežima opisali citate.
Učenici 5. i 7. razreda s učiteljicom Inom Randić Đorđević istražili su 17 ciljeva održivog razvoja, izdvojili i pronalazili citate na temelju ključnih riječi, prevodili ih na različite svjetske jezike te uočavali koji su službeni jezici zemalja iz kojih potječu citati.
Učenici 6. razreda s učiteljicom Mijom Mihaljević Ivančić također su se bavili citatima poznatih pisaca i mislioca te su crtežima opisivali citate i podatke koje su pronašli o državama iz kojih potječu ti autori. Citate su prevodili na strane jezike i pritom su naučili ponešto i o izazovima koje predstavlja prevođenje.
Učenici 6. i 8. razreda s učiteljicom Silvanom Kopajtić Zurak istražili su Švicarsku – državu s četiri jezika te izradili plakate o Švicarskoj i o pozdravima u europskim zemljama.
Učenici 7. razreda s učiteljem Mislavom Ružićem radili su zajednički plakat. Odabrali su 11 citata poznatih osoba o miru te su ih prevodili na hrvatski jezik. Citati su bili na engleskom, njemačkom, talijanskom, ukrajinskom, portugalskom i hrvatskom jeziku, a citate s hrvatskog jezika prevodili su na engleski jezik.
Učenici 7. a razreda s učiteljicom Dorom Mrakovčić proučili su talijanske dijalekte pa su narodne izreke s dijalekta prevodili na standardni talijanski jezik te na hrvatski jezik.
Učenici 7. c razreda s učiteljicom Majom Jelušić Sučević istraživali su slavenske jezike te pronalazili koje su nacionalne himne, književnici, poznata nacionalna jela, plesovi, zastave i sport nekih slavenskih zemalja.
Učenici 8. razreda s učiteljicom Mijom Mihaljević Ivančić istraživali su razliku između citata i aforizama. Bavili su se aforizmima na temu mira, prevodili ih na strane jezike, istraživali autore i zemlje iz kojih potječu.
Učenik 8. c razreda Leonid Nazarevsky s učiteljicom Majom Jelušić Sučević napravio je plakat o svojoj zemlji Ukrajini.
Učenici od 5. do 8. razreda s učiteljicom Dorom Mrakovčić istraživali su romanske jezike i napravili dvojezične plakate.
Puno smo radili na svim jezičnim frontama, a kako bismo mogli vidjeti što se sve radilo, naši su plakati postavljeni na ulaz u hol te na panoe u učionicama i na hodnicima. Pogledajte izložbu naših plakata u galeriji.
Promocija šeste zbirke STRIPAONICA – zbirke stripova – 15 autora/16 stripova. U školskom projektu Učenici pisci 2024., na izvannastavnoj aktivnosti u školskoj knjižnici KČK učenici prolaze kroz istraživačko i funkcionalno učenje. Voditeljica projekta dr.sc. Korina Udina. Učenici od 3. do 7. razreda biraju razne aktivnosti na KČK-u (projekt Učenici pisci, terenska nastava, kultura govorenja), a ovdje su učenici koji su željeli pisati i svoje slobodno vrijeme odlučili provesti u školakoj knjižnici stvarajući od ničega nešto, od ideje do knjige, od praznog papira do stripa.
U sklopu projekta Jadranski RZC, u OŠ Kostrena odžavaju se radionice za učitelje i učenike. Cilj radionica je ojačati STEM, IKT, kompetencije, vještine i znanja učitelja i učenika.
