Kolegijalno opažanje nastave u Osnovnoj školi Kostrena

by Ina Randić Đorđević | lip 12, 2026 | Projekti, Tim za kvalitetu

Izvješće o provedenome istraživanju iz područja odgoja i obrazovanja na školskoj razini

Ustanova: Osnovna škola Kostrena
Datum objave: 12. lipnja 2026.
Kategorija: Stručni radovi – akcijska istraživanja u odgoju i obrazovanju

Autorice istraživanja:
Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl. (učiteljica hrvatskoga jezika)
Adriana Glavan, dipl. teol. (ravnateljica OŠ Kostrena)

Sažetak

Tijekom školske godine 2025./2026. u ustanovi je osmišljeno i provedeno stručno akcijsko istraživanje pod naslovom „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“. Glavni cilj bio je unaprjeđenje nastavnog procesa, poticanje profesionalnog samovrednovanja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te evaluacija doprinosa formativnog praćenja razvoju suradničke kulture. U istraživanju je sudjelovalo devet učitelja podijeljenih u tri skupine. Rezultati završne evaluacije provedene putem anketnog upitnika ukazuju na visoku razinu zadovoljstva sudionika, uspješnu razmjenu praktičnih ideja i duboku refleksiju o vlastitome radu. Rezultati istraživanja prezentirani su na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i na državnome skupu Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora u Opatiji.

Ključne riječi: kolegijalno opažanje nastave, akcijsko istraživanje, refleksivne kompetencije, suradnička kultura, profesionalni razvoj učitelja.

1. Uvod i kontekst istraživanja

Istraživanje „Kolegijalno opažanje nastave u svrhu razvoja refleksivnih praksi učitelja“ provedeno je u Osnovnoj školi Kostrena u školskoj godini 2025./2026. kao odgovor na prepoznatu potrebu za jačanjem suradničke kulture i profesionalnog samovrednovanja unutar učiteljskoga vijeća. Teorijsko i metodološko uporište pronađeno je u smjernicama i stručnoj literaturi autora Petra Bezinovića, Iris Marušić i Zrinke Ristić Dedić (Opažanje i unapređivanje školske nastave, 2012., izdanje Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu).

Autorica i voditeljica istraživanja je Ina Randić Đorđević, prof. i mag. bibl., u suradnji s ravnateljicom škole Adrianom Glavan, dipl. teol. specijalisticom upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. Osmišljena je provedba kolegijalnog opažanja nastave kao jedan od oblika stručnog usavršavanja učitelja i razvoja suradničke kulture u školi. Potpora ovom obliku rada proizlazi i iz spoznaja dobivenih tijekom istraživanja provedenoga za potrebe završnog rada na Specijalističkom studiju za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Analizom anketnih upitnika provedenih među učenicima, učiteljima i roditeljima uočene su određene razlike u percepciji nastavnog procesa, osobito u području aktivne uključenosti učenika u nastavu, primjene suvremenih metoda poučavanja, formativnog vrednovanja te mogućnosti učenika da preuzmu veću odgovornost za vlastito učenje. Dobiveni rezultati ukazali su na potrebu daljnjeg stručnog promišljanja nastavne prakse i stvaranja prilika za profesionalni dijalog među učiteljima.

Takvi su nalazi u skladu sa suvremenim europskim smjernicama razvoja obrazovanja. U izvješću Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being (European Commission/EACEA/Eurydice, 2021) naglašava se važnost suradničkih oblika profesionalnog razvoja učitelja među kojima se posebno ističu mentorstvo, profesionalne zajednice učenja, zajedničko planiranje nastave i kolegijalno opažanje nastave. U izvješću se navodi da upravo takvi oblici stručnog usavršavanja imaju najveći potencijal za prijenos novih znanja i spoznaja u svakodnevnu nastavnu praksu.

Slične zaključke donosi i dokument Europske komisije School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life (2017), u kojem se ističe kako je kvaliteta škole usko povezana s kvalitetom profesionalne suradnje među učiteljima. Kao jedan od učinkovitih oblika profesionalnog učenja navodi se promatranje nastave kolega i stručni razgovor o nastavnoj praksi temeljen na međusobnom povjerenju i zajedničkoj odgovornosti za napredak učenika.

Primjeri iz europske obrazovne prakse dodatno potvrđuju vrijednost takvog pristupa. U Finskoj se profesionalni razvoj učitelja temelji na visokoj razini profesionalne autonomije, ali istodobno i na snažnoj suradnji među kolegama. Učitelji redovito sudjeluju u zajedničkom planiranju nastave, razmjeni iskustava i refleksiji o nastavnom procesu. Antinluoma i suradnici (2021) navode kako profesionalne zajednice učenja predstavljaju važan dio finske školske prakse te pridonose unapređenju kvalitete poučavanja i većoj usmjerenosti na potrebe učenika.

U Estoniji, koja se posljednjih godina ističe po uspješnosti učenika u međunarodnim istraživanjima znanja i kompetencija, profesionalna suradnja učitelja prepoznata je kao sastavni dio sustava osiguravanja kvalitete rada škole. Eurydice (2021) navodi da estonske škole sustavno potiču međusobno učenje učitelja, mentorstvo i različite oblike opažanja nastave kao dio profesionalnog razvoja.

U Ujedinjenoj Kraljevini već se niz godina provodi model poznat pod nazivom peer observation. U tom modelu učitelji međusobno promatraju nastavu, nakon čega slijedi strukturirani razgovor usmjeren na analizu nastavnih postupaka i procesa učenja učenika. Naglasak nije na procjenjivanju rada učitelja, već na profesionalnom učenju i razmjeni iskustava. Sličan pristup razvijen je i kroz model lesson study, koji se danas primjenjuje u više europskih zemalja. U tom modelu skupina učitelja zajednički planira nastavni sat, promatra njegovu provedbu i analizira učinke pojedinih nastavnih postupaka na učenje učenika. Takav način rada potiče razvoj refleksivne prakse i profesionalne suradnje te omogućuje neposredno unapređivanje nastavnog procesa.

Dodatnu potvrdu vrijednosti kolegijalnog opažanja donose i novija istraživanja. Corcelles-Seuba i suradnici (2024) istraživali su učinke recipročnog kolegijalnog opažanja nastave u španjolskim školama te utvrdili da sudjelovanje u takvim aktivnostima pridonosi jačanju profesionalnog povjerenja među učiteljima, razvoju suradničke kulture i većoj spremnosti na razmjenu nastavnih iskustava. Autori zaključuju da kolegijalno opažanje može predstavljati učinkovit alat za profesionalni razvoj učitelja i unapređenje kvalitete rada škole.

2. Cilj i istraživačka pitanja

Glavni cilj istraživanja bio je unaprijediti nastavni proces i potaknuti procese profesionalnog samovrednovanja učitelja kroz strukturirani dijalog s kritičkim prijateljima te ispitati u kojoj mjeri formativno praćenje nastave pridonosi razvoju refleksivnih kompetencija i stvaranju suradničke i podržavajuće kulture u školi.

Istraživanje je polazilo od sljedećih pitanja:

• Doprinosi li kolegijalno opažanje nastave razvoju refleksivnih kompetencija učitelja?
• Kakva je percepcija sudionika o konstruktivnosti i korisnosti procesa opažanja i povratne informacije?
• Koje organizacijske izazove sudionici prepoznaju i kako ih prevladati?

Fokus istraživanja usmjeren je na formativno praćenje rada kolega kao alata za razvoj refleksivnih kompetencija, a ne kao procesa vanjske kontrole ili kritike.

3. Metodologija i tijek istraživanja

3.1. Sudionici i organizacija

U istraživanju je sudjelovalo 9 učitelja Osnovne škole Kostrena podijeljenih u tri tročlane skupine. Unutar svake skupine učitelji su ciklički mijenjali uloge od promatrača na satu do onoga čija se nastava opaža . Time je osigurana visoka razina povjerenja i uzajamne podrške.

3.2. Faze istraživanja

Istraživanje je provedeno kroz tri jasne, cikličke faze:

1. Prilagodba instrumenata: Inicijalni stručni obrasci prof. dr. sc. Petra Bezinovića modificirani su i prilagođeni specifičnom kontekstu, prostornim kapacitetima i potrebama škole.
2. Provedba: provedba cikličkog kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama uz održavanje strukturiranih razgovora nakon svakog opažanog sata.
3. Evaluacija: Na kraju nastavne godine provedena je kvantitativno-kvalitativna evaluacija putem strukturiranog anketnog upitnika (ljestvica procjene od 1 do 5 i pitanja otvorenog tipa) s ciljem mjerenja stvarnih učinaka procesa.

4. Rezultati i rasprava

4.1. Kvantitativna analiza evaluacijskih upitnika

Analiza prikupljenih podataka pokazala je visoke ocjene sudionika u svim segmentima. Prikupljeni podatci pokazuju maksimalne ocjene (stupanj slaganja 5 – u potpunosti se slažem) u svim ključnim segmentima ispitivanja:

• Jasnoća i primjenjivost: Sudionici potvrđuju da su upute za provođenje bile u potpunosti jasne, a modificirani obrasci visoko korisni i primjenjivi u neposrednom radu.
• Konstruktivnost povratne informacije: Rad u skupinama stvorio je sigurno okruženje u kojem se povratna informacija doživljava isključivo kao poticaj, a ne kao kritika.
• Razmjena ideja i refleksija: Boravak na nastavi kolega omogućio je učiteljima stjecanje novih praktičnih ideja dok je strukturirani razgovor nakon sata pomogao u dubinskoj refleksiji o vlastitim metodama poučavanja.

U nastavku se prikazuju prosječne ocjene na ljestvici od 1 do 5 za svaku tvrdnju:

Tablica 1: Rezultati evaluacijskog anketnog upitnika

4.2. Kvalitativna analiza (Izjave sudionika)

Na otvorena pitanja sudionici su kao najveću vrijednost procesa istakli stvaranje podržavajuće okoline i mogućnost uvida u nastavnu praksu kolega. Svi su sudionici izrazili želju za nastavkom programa u idućoj školskoj godini uz prijedlog proširenja na veći broj učitelja. Kao glavni izazov istaknuta je organizacijska usklađenost rasporeda.

Učitelji su kao najveću vrijednost projekta izdvojili mogućnost dobivanja objektivnog mišljenja i sagledavanja razredne atmosfere iz druge perspektive:

• „Stvaranje podržavajuće okoline i osjećaja da dobro radimo, ali i sama mogućnost da vidim kako drugi to rade, unaprijedila je moje poučavanje.“
• „Drugi učitelji promatrači vide atmosferu u razredu koju mi ne vidimo.“
• „Uvid i objektivno mišljenje drugih učitelja u svrhu ispravljanja grešaka ili davanja smjernica za daljnja poboljšanja nastavnog procesa.“

4.3. Prepoznati izazovi i smjernice za unaprjeđenje

Kao primarni organizacijski izazov izdvojeno je usklađivanje rasporeda sati i satnice među kolegama. Pojedini sudionici predlažu strože vremensko vođenje rokova kako bi se izbjeglo odugovlačenje, uvođenje aktivnosti već u prvom polugodištu te češće zajedničke sastanke radi izmjene iskustava. Svi anketirani učitelji izrazili su stopostotnu želju za nastavkom projekta i predložili uključivanje većeg broja kolega (posebice učitelja razredne nastave).

Polazeći od navedenih spoznaja, kao i od rezultata provedenoga akcijskog istraživanja u Osnovnoj školi Kostrena, kolegijalno opažanje nastave prepoznaje se kao vrijedan oblik stručnog razvoja učitelja te jedan od mogućih načina daljnjeg unapređenja kvalitete nastavnoga rada.

Ciljevi daljnjega razvoja kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena:

• poticanje profesionalnog dijaloga i razmjene iskustava među učiteljima;
• razvoj refleksivnih kompetencija i profesionalnog samovrednovanja;
• unapređivanje nastavnih strategija u skladu sa suvremenim spoznajama o učenju i poučavanju;
• jačanje primjene aktivnih metoda učenja i formativnog vrednovanja;
• razvoj profesionalnih zajednica učenja kroz razmjenu primjera dobre prakse i zajedničko promišljanje nastavnog procesa;
• smanjivanje razlika između percepcije kvalitete nastave iz perspektive učitelja i iskustava učenika;
• razvoj kulture suradnje, povjerenja i međusobne podrške unutar škole;
• omogućavanje uvida u različite nastavne stilove i pristupe radu s učenicima;
• pružanje stručne podrške učiteljima na početku profesionalnoga razvoja i učiteljima s manjim iskustvom u poučavanju;
• unapređivanje kvalitete nastave i iskustava učenja učenika.

S obzirom na pozitivna iskustva sudionika i rezultate provedenoga istraživanja, preporučuje se nastavak provedbe kolegijalnog opažanja nastave u Osnovnoj školi Kostrena. Aktivnost bi i nadalje trebala ostati dobrovoljna te biti usmjerena na profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i zajedničko učenje. Posebno se preporučuje uključivanje učitelja s manjim iskustvom u radu kako bi im se omogućila dodatna stručna podrška i lakše uključivanje u profesionalnu zajednicu škole.

5. Diseminacija rezultata i utjecaj na široj razini

Vrijednost i metodologija ovog istraživanja uspješno su prepoznate i prezentirane izvan matične ustanove na trima stručnim razinama:

1. Međuškolska razina: Projekt je inicijalno pokrenut i testiran u suradnji s kolegicom mr. sc. Milicom Žužić. iz Osnovne škole Fran Krsto Frankopan u Krku.
2. Županijska/Međužupanijska razina: Cjeloviti model rada prezentiran je na međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) pod nazivom „Izazovi nastave hrvatskoga jezika i nastavna umijeća“, održanom na daljinu 1. travnja 2026.
3. Državna razina: Rad je službeno izložen i prezentiran na skupu Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ) u Opatiji u prosincu 2025.

 Na školskoj razini rezultati istraživanja bit će ugrađeni u Školski kurikulum za školsku godinu 2026./2027. s ciljem daljnjeg razvoja suradničke kulture i nastavne izvrsnosti.

6. Zaključak

Provedeno akcijsko istraživanje pokazalo je da model kolegijalnog opažanja nastave u tročlanim skupinama s cikličkom izmjenom uloga značajno pridonosi profesionalnom razvoju učitelja, razvoju refleksivnih kompetencija i jačanju suradničke kulture u školi. Visoke ocjene zadovoljstva sudionika i njihova jednoglasna odluka o nastavku programa svjedoče o dugoročnoj vrijednosti ovog modela.

Istraživanje potvrđuje da formativno praćenje nastave u ozračju uzajamnog povjerenja i konstruktivnog dijaloga može biti snažan pokretač profesionalnog rasta i unapređenja nastavne prakse.

Literatura

• Antinluoma, M i sur. 2021. Practices of Professional Learning Communities. Frontiers in Education, 6.
• Bezinović, P., Marušić, I. i Ristić Dedić, Z. 2012. Opažanje i unapređivanje školske nastave. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za društvena istraživanja.
• Bezinović, P. 2012. Kolegijalno opažanje nastave: nov pristup unapređivanju nastavnog procesa (sa stručnog skupa za ravnatelje osnovnih škola u Vodicama 27. veljače 2012).
• Corcelles-Seuba, M. i sur. 2024. Impact of Reciprocal Peer Observation on Teacher Collaboration Perceptions. British Educational Research Journal.
• European Commission/EACEA/Eurydice. 2021. Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being. Luxembourg: Publications Office of the European Union
• European Commission. 2017. School Development and Excellent Teaching for a Great Start in Life. Brussels: European Commission.
• European Commission. 2013. Supporting Teacher Competence Development for Better Learning Outcomes. Brussels: European Commission.
• Izvješće: kolegijalno opažanje Obrtničke škole Požega: elektronički priručnik 2 za nastavnike i stručne suradnike pedagoge. 2019. (ur. Blaža Šurbek Bagarić), dostupno na mreži.

Podatci o autoricama

Ina Randić Đorđević profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva. Zaposlena je u Osnovnoj školi Kostrena gdje predaje Hrvatski jezik i vodi novinarsku družinu. Aktivna je voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja hrvatskoga jezika Primorsko-goranske županije i mentorica pristupnicima pri polaganju stručnog ispita.

Adriana Glavan diplomirana je teologinja i ravnateljica Osnovne škole Kostrena, specijalistica upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje razvoju suradničke kulture, profesionalnom razvoju učitelja i izgradnji pozitivne školske klime.

Rad je prezentiran u sklopu stručnih aktivnosti Osnovne škole Kostrena te objavljen u lipnju 2026.