Odbojkašice druge u županiji
Na županijskom natjecanju u odbojci za osnovne škole, održanom 9. travnja 2025. u dvorani Dinko Lukarić na Kozali, učenice Osnovne škole Kostrena ostvarile su sjajan uspjeh osvojivši drugo mjesto među brojnim talentiranim ekipama.
Na završnici natjecanja sudjelovale su četiri najbolje ekipe Primorsko-goranske županije: OŠ Viškovo, OŠ Kostrena, OŠ Gornja Vežica i OŠ Zamet. Prvo mjesto pripalo je ekipi OŠ Viškovo, dok su brončanu medalju osvojile učenice OŠ Zamet.
Za OŠ Kostrena nastupile su sljedeće učenice: Kaja Marot, Anamarija Ban, Zoe Kišerlovski, Nina Mazza, Amelia Mijatović Frančišković, Lea Videc, Antonia Vukotić, Lucija Turčić, Karolina Mamić, Una Džomba, Barbara Bistrović, Petra Baljak i Ema Mostovac. Ekipu su s velikim entuzijazmom i stručnošću vodile profesorica Iva Kamenić i trenerica Klara Hodak, koje su ponosne na trud, zalaganje i timski duh svojih igračica.
Učenice OŠ Kostrena pokazale su borbenost, odličnu tehniku i međusobnu podršku čime su zasluženo došle do srebrnog odličja. Čestitke svim djevojkama i voditeljicama na ovom uspjehu koji je rezultat predanog rada i zajedništva!
Nacionalni ispiti uspješno su provedeni u 4. i 8. razredu
Piše: Inaya Pavletić
U našoj su školi od 10. ožujka do 3. travnja uspješno provedeni nacionalni ispiti u 4. i 8. razredu. Učenici 4. razreda pisali su ispite iz Hrvatskoga jezika, Matematike i Prirode i društva sredinom ožujka, a osmaši su imali malo više posla i pisali su ispite iz Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika, Matematike, Biologije, Fizike, Kemije, Geografije i Povijesti.
Nacionalni ispiti su standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa.
Rezultate ispita učenici će dobiti u obliku bilješke u e-Dnevniku. Tako će doznati koliko su ostvarili bodova i koliki im je postotak riješenosti te će moći usporediti svoj rezultat s rezultatima na razini županije i države. Zasad rezultati ne utječu na upis u željenu srednju školu i to veseli učenike 8. razreda iako su nam mnogi učenici rekli da im i nije bilo teško, odnosno da su znali riješiti sve ili gotovo sve zadatke. Na temelju rezultata svojih učenika i učitelji će moći vidjeti što je učenicima najteže i što bi trebali više ponavljati. Učiteljica Hrvatskoga jezika Ina Randić Đorđević ispravljala je zadatak pisanja komentara ove godine i prije dvije godine pa nam je rekla: – Uočila sam poboljšanje u pisanim komentarima u odnosu na radove koji su nastali tijekom prve godine provođenja. Vidi se da su učenici uvježbali pisanje komentara prema različitim vrstama predložaka, više radova ima jasniju strukturu i vjerujem da će i ukupni rezultati biti bolji.
Našim učenicima 4. i 8. razreda želimo što bolje rezultate!
Svjetski dan osoba sa sindromom Down
Piše: Kaja Marot
Svjetski dan osoba sa sindromom Down (trisomija 21) obilježava se 21. ožujka svake godine zbog toga što se Down sindrom nalazi na 21 kromosomu. Tamo gdje bi trebalo bit jedan par kromosoma ostane jedan viška i tako je došlo do datuma 21. 3.
Tko i kako je otkrio Down Sindrom
1866. godine doktor John Langdon Down primijetio je fizičke i psihičke sličnosti među odraslima i djecom u jednoj ustanovi. Opisao je te sličnosti iako im nije znao uzrok i po njemu je ovaj sindrom dobio ime. Sindrom označava skup simptoma kojima se ne zna uzrok. No godine 1957. ustanovljen je najčešći uzrok, a to je trisomija (tri kromosoma umjesto dva) na 21. kromosomu.
Naravno, o ovome sidromu ima još puno toga za saznati. Ako vas zanima više o njemu, pozivamo vas u subotu, 22. ožujka na predavanje u Udrugu za sindrom Down, kada će autorica ovoga teksta (ujedno i učenica 5. razreda) održati prezentaciju povodom dana otvorenih vrata. Ako ste zainteresirani, a ne možete doći uživo na predavanje, prezentaciju ćete moći pogledati i na Facebook stranici udruge.
Mnoge internetske stranice za podršku osobama s Downovim sindromom sugeriraju kako kromosomi izgledaju kao čarape, čime se rađa ideja o globalnoj #LotsOfSocks kampanji kao podrška osobama oboljelim od Downovog sindroma, koji imaju dodatni kromosom.
Stiglo nam je proljeće!
Piše: Mila Sučević
Prvi dan proljeća, poznat i kao proljetna ravnodnevica, obično pada oko 20. ili 21. ožujka na sjevernoj hemisferi. To je trenutak kada Sunce prelazi ekvator, što rezultira gotovo jednakim trajanjem dana i noći. Ovaj događaj označava početak proljeća, kada se temperature počinju povećavati, a priroda se budi nakon zime.
Na današnji dan, 20. ožujka obilježava se i Svjetski dan pripovijedanja (World Storytelling day), stoga ako imate vremena i volje, danas ispričajte nekome jednu priču, možda baš o dolasku proljeća!
Proljetna ravnodnevica ima duboko značenje u mnogim kulturama i tradicijama. Mnoge civilizacije slavile su ovaj dan kao simbol obnove, plodnosti i novog početka. U nekim kulturama, proljeće se povezuje s različitim festivalima i običajima, kao što su blagdani koji slave plodnost zemlje i buđenje prirode. Osim toga, proljeće donosi promjene u ekosustavima. Biljke počinju cvjetati, životinje se bude iz zimskog sna, a ptice selice vraćaju se u naše krajeve. Ovaj period također označava vrijeme kada se ljudi često posvećuju aktivnostima na otvorenom, kao što su vrtlarstvo, planinarenje i druge aktivnosti u prirodi.
Za nas u školi dolazak proljeća označava i ulazak u završnicu nastavne godine. To je vrijeme usmenih i pisanih provjera, projekata i prezentacije. Više nas ipak vesele školski izleti i izvanučionička nastava, koje nam ovo razdoblje čine ljepšim. Svim učenicima i djelatnicima škole želimo što ljepše proljeće i uspješan rad do kraja nastavne godine!