Obavještavamo vas da će se u srijedu, 19. ožujka 2025. nastava i svi ostali školski programi izvoditi prema redovnom rasporedu. Učenici 8. razreda dana 19. ožujka 2025. pišu Nacionalni ispit iz Engleskog jezika u vremenu od 9 do 11:10 sati.
Piše: Ema Mostovac
Međunarodni dan matematike slavi se diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti matematičkih vještina koje su važne za rješavanje izazova u područjima poput umjetne inteligencije, klimatskih promjena, energije i održivog razvoja te za poboljšanje kvalitete života u razvijenim i zemljama u razvoju. Obilježava se 14. 3. i poznat je kao Dan broja pi, a svi učenici starijih razreda znaju da pi iznosi 3.14. Mnogi ljubitelji matematike širom svijeta obilježavaju Dan broj pi i Dan matematike organizirajući razne aktivnosti poput natjecanja u recitiranju decimala pi-ja, izrade Pi kolača, izvođenja znanstvenih eksperimenata vezanih uz Pi i još mnogo toga.
Budući da se upravo danas provodi županijsko natjecanje iz matematike, našim uspješnim predstavnicima Oliveru Brdaru iz 4. i Kristijanu Bešliću iz 5. razreda, kao i njihovim mentoricama, učiteljicama Neviji Grbac i Nataliji Cuculić želimo puno uspjeha!
Svaka organizacija ili skupina ljudi u kojoj postoji barem jedna osoba koja zna napamet prvih 100 decimala broja PI može osnovati PI fun club, a u našoj školi godinama je postojao PI fun club i to pod vodstvom učiteljice Nevije Grbac, a koji je i obnovljen prošle školske godine. Lani je učenica 8. razreda Tina Cvijanović napamet nabrojila 107 decimala, a tijekom godina rekord je postigla 2015. godine Tea Ivančić Jokić s 207 naučenih decimala.
Dan broja pi u Osnovnoj školi Kostrena već godinama okuplja zainteresirane učenike
Pi je matematička konstanta, danas široko primjenjivana u matematici i fizici. Definira se kao odnos opsega i promjera kruga. Iako ima beskonačno mnogo decimalnih mjesta, uobičajeno se piše 3.14 pa se zato dan broja π obilježava 14. ožujka.
Dan broja π (pi) održava se 14. ožujka. Pi je spojio i dva najpoznatija genija 20. i 21. stoljeća; naime, na ovaj se poseban dan rodio Albert Einstein, a umro Stephen Hawking. Prvu veliku proslavu dana broja π organizirao je fizičar Larry Shaw 1988. godine u Exploratoriumu u San Franciscu. Proslava se sastojala od hodanja u krug i čašćenja voćnim pitama. Dan broja pi održava se na mnogo načina, uključujući jedenje pita, gađanje pitama i raspravljanje o značaju broja π.
Piše: Andrea Kaić
U našoj se školi potiču natjecanja u znanju, vještinama i sportu pa smo i ove godine sudjelovali na mnogim natjecanjima, a neka će se tek održati.
Sretno na županijskim natjecanjima!
LiDraNo je smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva. Naša je škola imala i predstavnicu u pojedinačnim dramskim nastupima, učenicu prvog razreda Leonu Brdar. Uz svoju učiteljicu i mentoricu Dajanu Weiss Leona je postigla je zapažen nastup recitirajući pjesmu “Cipela” Luke Paljetka. Na županijsku razinu plasirala se novinska reportaža Neve Seršić iz 7. razreda te literarni radovi učenika Eli Marković iz 6. i Martina Mesića iz 7. razreda, a sve ih je mentorirala učiteljica Ina Randić Đorđević. Upravo je ovih dana stigla vijest da su radovi Neve Seršić i Eli Marković predloženi za državnu razinu!
Na školskoj razini LIK-a za radove iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna sudjelovalo je 11 učenika, a na županijskoj se razini natječu radovi Lukrecije Cekuš i Ane Sereni iz 7. razreda i Tine Devčić iz 8. razreda. Upravo je stigla vijest da je rad Tine Devčić osvojio prvu nagradu!
Na vjeronaučnu olimpijadu, odnosno natjecanje u poznavanju vjeronauka na županijsku su razinu pozvani učenici Katja Prosen i Jure Matić iz 8. razreda, Marta Kurilić iz 7. razreda i Kornelija Reljac iz 6. razreda. Njihova je mentorica vjeroučiteljica Olga Šeparović Kadijević.
Naši su učenici postigli i odlične sportske rezultate. Ekipa koju čine Raul Brnčić, Borna Glažar, Leon Koren, Marko Kosanović, Ivan Matijević, Dominik Soldan, Vigo Sišul, Vid Šoić i Maro Tomić plasirala se u završnicu županijskoga natjecanja u futsalu pod vodstvom trenera Marina Stipanića i učiteljice Ive Kamenić. Učiteljica Kamenić mentorica je i naših gimnastičarki koje su osvojile 4. mjesto na županijskom natjecanju, a ekipu čine Mila Dijan, Petra Muslim, Amber Šahini i Žana Turk.
Puno učenika prijavilo se na natjecanja i postiglo izvrsne uspjehe. Neka se natjecanja tek trebaju održati i mi vjerujemo da će proći odlično. Ukupno na natjecanjima je sudjelovalo je 112 učenika što je velik broj. Nadamo se da će svake godine biti više učenika koja će sudjelovati na natjecanjima, a za sada ponosno stojimo na ovom broju.
Piše: Mila Vukušić
Svake godine Knjižnica Kostrena bira najčitatelja u nekoliko kategorija: najbolji čitatelj predškolske dobi, osnovnoškolske dobi u nižim i u višim razredima te najbolji odrasli čitatelj. Ove godine titula najboljih čitateljica pripala je Alisi Radman iz 2. a u kategoriji učenika nižih razreda i Nevi Seršić iz 7. b razreda u kategoriji starijih osnovnoškolaca.
Najčitateljica Neva Seršić u 2024. godini pročitala je čak 69 knjiga, a njeni najdraži žanrovi su fantastika i povijesni romani. Neva je također odlična učenica, članica je novinarske grupe u školi, pohađa tečaj keramike u udruzi “Vali” te trenira košarku. Neva je i autorica novinarskog rada koji je ove godine Primorsko-goranska županija predložila za državnu razinu natjecanja LiDraNo. Neva je pravi primjer ljubavi prema knjigama, a to nije neobično ako znamo da je njezina mama Sandra titulu odrasle najčitateljice osvojila u 2022. godini.
U protekloj godini pročitala sam 69 knjiga iz knjižnice i još nekoliko vlastitih. Najbolje knjige su mi bile Harry Potter i zatvorenik Azkabana, Zvijer iz Buckinghamške palače, Pada snijeg: tri blagdanske romanse i Auggie & ja: tri čudesne priče. Nije mi se baš svidjela knjiga Najgori nastavnici na svijetu koju sam pročitala po preporuci, što je dokaz da nam se svima ne sviđaju iste knjige. Dok čitam osjećam se opušteno i sretno, kao da sam zaronila u neki drugi svijet i uvijek zamišljam da sam ja tamo, da pratim likove i kako ti likovi i ta mjesta izgledaju. Najviše volim pročitati knjigu, a potom pogledati film da vidim izgledaju li likovi i mjesta onako kako sam ih ja zamišljala. – ispričala je najčitateljica Neva.
Nevi je prvo čitala mama, a potom u predškolskoj dobi počela je čitati sama i tako se razvila ljubav prema književnosti. – Prvu knjigu koju sam zavoljela i uz nju naučila čitati je Što sve Ana zna. Mama mi je stalno kupovala nove nastavke jer me jako zanimala. Mislim da bi djeca trebala čitati knjige kako bi povećali svoj rječnik i potakla maštu kroz knjige. – zaključuje sedmašica, odlikašica i najčitateljica Neva Seršić.
Alisa je učenica je 2. razreda i oduvijek je pokazivala je interes za slikovnice i dječje knjige, a u 2024. godini pročitala je i posudila 112 naslova. Roditelji joj čitaju odmalena, a od prvog razreda čita samostalno. U knjižnicu dolazi barem jednom tjedno u maminom društvu dok je petak poslije škole rezerviran za susret s prijateljicom i istraživanje novih dječjih naslova na policama. Najdraže knjige su joj “Šapice” Slavka Sobina, “Ptica rugalica” Ljerke Rebović, “Maša i Božić” Sanje Pilić i još mnoge druge. Također uživa čitajući dječje časopise “Smib” i “Zagonetke”. Najčešće čita prije spavanja i knjige su joj draže od gledanja televizije. Vrlo rado pomaže mami u pripremi kolača pa već proučava i knjige s receptima.
Najčitateljice Alisa i Neva
Piše: Mila Sučević
Sudjelovali smo na Dječjoj karnevalskoj povorci u subotu, 15. veljače 2025. godine. Karnevalska grupa naše škole zove se “Broštulin”, a ove smo godine imali masku “Kostrenska srca”. Naše vesele i srdačne maškarice nije pokolebala ni hladnoća ni bura, veselo su plesali i pjevali te svojim sudjelovanjem obogatili 28. Dječju karnevalsku povorku u Rijeci. U školi je ove godine za povorku bila zadužena učiteljica razredne nastave Lucija Pećarina pa smo je pitali kako je ona sve doživjela.
Pod sloganom „Srce nan je velo!” više od 150 nasmijanih srca prošetalo je Korzom uz taktove pjesme Dine Julušića „Ti si moja prva ljubav”. U povorci su sudjelovali učenici od prvog do sedmog razreda te brojni učitelji, profesori i naša ravnateljica. Svi su se jednako dobro zabavili, i veliki i mali. Iako je snažna bura puhala taj dan, nije uspjela otpuhati naše dobro raspoloženje! – rekla nam je učiteljica Lucija Pećarina i objasnila da su se odlučili za kostim srca jer se povorka održala 15. veljače, dan nakon Valentinova, a i zato što su svim prisutnima željeli poslati poruku da samo ljubav može spasiti svijet.
Korzom su naše maškarice prošetale uz sljedeće stihove:
Dame i gospodo, stiglo je vrijeme
za 128 srca iz Kostrene!
Iako se možda čine mala,
vjerujte nam, ni u jednu školu ne bi stala!
Za maškare nam srce tuče,
i u nove pustolovine uvijek vuče.
Kostrenske maškare mi smo male
i poruku sve djece svijeta sada bi vam dale!
Samo nam malo ljubavi treba
i da nas netko tako vesele gleda.
To su našeg srca želje,
nek nam život bude pjesma i veselje!
Nek Korzom se ore naša nasmijana lica,
od ljubavi nek se trese cijela pozornica!
– Kostim koji se sastojao od velikog srca od filca, suknjica i hlača s motivima malenih srca te upečatljivih šeširića vrijedno su izrađivale naše šilice Đurđa i Marina još od listopada prošle godine. Prijedlog pjesme dali su upravo učenici naše škole koji su i aktivno sudjelovali u osmišljavanju pokreta za zajednički koreografiju. Zbog zajedničkih proba koreografije u sportskoj dvorani, kišna veljača u Osnovnoj školi Kostrena bila je itekako sunčana, vesela i rasplesana. – zaključila je učiteljica Lucija.
Maškarice
Pišu: Inaya Pavletić, Sara Selimović Miškulin, Neva Seršić i Mila Vukušić
Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se 21. veljače, a utemeljila ga je 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja jezične raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinskom jeziku. Gotovo 43 % od postojećih 6000 jezika pod prijetnjom je izumiranja u jeku globalizacije te otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna (podatci su pronađeni na stranici Građanskog odgoja i obrazovanja).
Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik, ima problema s učenjem ne samo drugih jezika nego i s učenjem uopće.
Jezici koji su dominantni u svijetu (engleski, francuski, španjolski, kineski i dr.) polako potiskuju manjinske jezike. Izumiranje jezika znači gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine. Prema tome, svrha je Međunarodnog dana materinskog jezika podsjećati nas na obvezu očuvanja jezične raznovrsnosti kao ponajvećeg bogatstva koji su nam ostavili naši preci. Dan materinskog jezika važan je zbog njegovanja kulture i učenja jer se materinski jezik bori s mnogim stranim riječima koje prihvaćamo i upotrebljavamo u svakodnevnom govoru.