OŠ Kostrena prilagodit će Protokol svojim potrebama, a obzirom na posebnosti škole. Nakon savjetovanja s Učiteljskim vijećem, Vijećem roditelja i Školskim odborom, o specifičnim detaljima postupanja bit će obaviješteni svi djelatnici, učenici i roditelji.
Dragi učenici, cijenjene kolege, roditelji i prijatelji naše škole,
Dok se bližimo kraju 2024. godine, želimo podijeliti nekoliko misli pred ulaz u 2025. godinu, punu nade i novih mogućnosti. Želim vam prije svega zdravlje – fizičko, mentalno i emocionalno, jer to je temelj svakog uspjeha i sreće. Neizmjerno sam ponosna na sve nas. Možda nismo savršeni, no upravo u tom nesavršenstvu leži ljepota našeg zajedničkog puta. Naša škola, naša mala zajednica, sastavljena je od uspona i padova, uspjeha i izazova, ali ono što nas vodi jest težnja idealima, teznja prema ispravnom i dobrom. Jer život možda ne može biti idealan, ali možemo ga živjeti idealima – istinom, poštenjem i ljubavlju prema znanju. Danas, više nego ikad, promišljam zašto želim nastaviti voditi ovu školu. I odgovor je jednostavan – zbog sjaja u očima naših najmlađih, zbog zajedničkih snova koje gradimo, zbog uvjerenja da možemo još više, još bolje. Volim našu školu i sve ono što ona predstavlja. Kad nešto iskreno volite, tada se u toj ljubavi rađa motivacija, otvaraju se novi horizonti i svaka prepreka postaje prilika za rast. Posebno cijenim ljude s kojima radim – njihov trud, entuzijazam i spremnost i na iskrenu kritiku. Oni su temelj naših zajedničkih postignuća. Svaki od naših 378 učenika ima posebno mjesto u našim srcima. Trudimo se gledati ih kao jedinstvene osobe, svjesne svojih vrlina, ali i mana, koje poučavamo kako da poštenje i istina budu njihovi životni temelji. Ne težimo savršenstvu u ocjenama, već stvaranju ljudi koji će biti ponosni na sebe, ljude s integritetom. Sve što je bilo teško i tužno neka ostane u ovoj godini. A neka nova 2025. bude godina napretka, radosti, kreativnih ideja i novih prilika koje ćemo zajedno otkrivati i stvarati. Sretno vam i blagoslovljeno sve lijepo što dolazi!
S poštovanjem i vjerom u naš zajednički uspjeh, Ravnateljica
Dragi učitelji, dragi roditelji,
u ovo predblagdansko vrijeme, žao nam je što vam se umjesto čestitkom obraćamo potaknuti iznimno tužnim i ružnim događajem od danas. Izražavamo iskrenu sućut zbog događaja u zagrebačkoj osnovnoj školi koji pogađa veliki broj ljudi: školarce, roditelje, njihove obitelji, sve zaposlene u školama, sve koji rade na neki način s djecom i mnoge druge. Traumatski događaji poput ovog, koji se dogode odjednom, ljudima izmaknu tlo pod nogama. Ovakve tragedije najčešće utječu na puno širi krug ljudi od “samo” onih direktno uključenih, radi čega nije nimalo neobično ako se sada osjećate uplašeno i bespomoćno.
Želimo podsjetiti što pomaže:
– Dopustite sebi i drugima oko vas da usporite.
– Ovo nisu situacije u kojima možemo reći nešto što može popraviti situaciju ili riješiti problem, potrebno je samo više slušati i pokazati razumijevanje za emocije i reakcije, kako svoje, tako i tuđe.
– Dozvolite i potaknite, kako sebe, tako i svoje najbliže na sve one načine (samo)podrške koje i inače koristite.
– Isključite televizore i portale, barem na neko vrijeme, i obratite posebnu pažnju na to što slušaju i na koji se način informiraju djeca i mladi.
– Razgovarajte s djecom i mladima o sadržajima koje o ovom događaju imaju prilike vidjeti na društvenim mrežama, a pogotovo ukoliko kruže slike i video “svjedočanstva”, i zaustavite njihovo širenje.
– Učinite nešto blago i nježno za sebe.
– Budite s onima koje volite.
U mislima smo sa svim obiteljima stradalih, i svima nama koje ova tragedija pogađa.
OŠ Kostrena
Od Cavtata do Balatona
„ Koliko malijeh slika, punijeh svježe poezije”
Projektom mentorirala: Silvana Kopajtić Zurak,prof.
Mato Celestin Medović, Pelješko-korčulanski kanal, oko 1912., ulje na platnu, KALLAYcollection
Ciljevi projekta
3.U okviru pripreme za izložbu obrada naših likovnih umjetnika(biografija i stvaralački rad) čiji su radovi biti zastupljeni na izložbi i paralelni rad interpretacije putopisa, priznatih hrvatskih putopisaca koji opisuju kraj iz kojeg potječu Bukovac, Vidović, Bela Čikoš Sesia i Mato Celestin Medović.
Putopisi iz zbirke „Hrvatski putopis od XVI. stoljeća do danas (antologijski izbor)”, 2002.(August Harambašić, Lujo Vojnović, Antun Gustav Matoš, Jakša Kušan, Petar Šegedin)
4.Stvaranje konačne i cjelovite prezentacije koja će objediniti rezultate istraživačkoga rada i pokazati zajednički element književnosti i slikarstva – ljepotu, estetski doživljaj prikazan na dva načina.
Naziv projekta inspiriran je rodnim mjestom Vlaha Bukovca i jezerom u Mađarskoj jer su na izložbi zastupljeni i mađarski slikari zlatnog doba mađarskoga slikarstva Mihály Munkácsy, Pála Sziny Merse i Gyule Benczúr.
“Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti”
(izložba)
Galerija Klovićevi dvori u suradnji s Muzejom lijepih umjetnosti i Mađarskom nacionalnom galerijom iz Budimpešte predstavila je zajednički izložbeni projekt.
Izložba se održavala u prigodi predsjedanja Mađarske Vijećem Europske unije, a trajala je od 23. listopada 2024. do 19. siječnja 2025. godine.
Reprezentativnim izborom od 80-ak remek-djela mađarskog slikarstva 19. stoljeća iz stalnog postava najznačajnijih muzejskih institucija Mađarske (Muzeja lijepih umjetnosti i Mađarske nacionalne galerije) izložba predstavlja zlatno doba mađarskog slikarstva u širokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz djela slavnih umjetnika: Mihályja Munkácsyja, Pála Szinyeija Mersea, Lászla Mednyánszkyja, Viktora Madarásza, Gyule Benczúra, Bertalana Székelyja, Károlya Lotza, Lászla Paála, Lajosa Deáka-Ébnera i Tivadara Zemplényija.
Mađarskim umjetnicima pridruženi su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stoljeća (Antun Aron, Joso Bužan, Ivan Tišov, Nikola Mašić, Bela Csikos Sesia, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Emanuel Vidović, Menci Clement Crnčić, Dragan Melkus, Oton Iveković) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj.
Mađarski umjetnici slikali su krajolike svoje domovine poput jezera Balaton, područja oko Tise ili planina Tatre, a inspiriralo ih je i Dalmacija i Hrvatska, dok je pejzaž bio dominantan žanr u hrvatskom slikarstvu od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća, o čemu na izložbi govore djela Medovića, Crnčića, Ferde Kovačevića, Emanuela Vidovića.
NAPOMENA
U tekstu su zastupljeni samo neki slikari i putopisci, u projektu je interpretirano puno više umjetnika i njihovih radova, kako u slikarstvu tako i u književnosti.