Primarni zadatak projekta bio je: usporedba književnoumjetničkog djela, romana „Jadnici“ Victora Hugoa i glazbenoscenskog djela, mjuzikla „Jadnici“  izvođenog u kazalištu ”Komedija” ove godine u Zagrebu. Akcent je bio na interpretaciji likova, posebno na etičkoj karakterizaciji lika.

U projektu su sudjelovali učenici  šestog i osmog razreda, projektne zadatke izvrsno su odradili članovi Projektne grupe uz veliku podršku roditelja (gledanje mjuzikla).

Victor Hugo (26. veljače 1802. – 22. svibnja 1885.) bio je jedan od najpoznatijih francuskih književnika, pjesnika i dramatičara. Smatra se jednim od ključnih predstavnika romantizma u europskoj književnosti. Njegova djela i danas imaju velik utjecaj na književnost, umjetnost i društvo.

Roman “Jadnici” (Les Misérables) priča je o iskupljenju, pravdi i ljubavi, smještena u Francusku 19. stoljeća. Glavni lik, Jean Valjean, bivši je osuđenik koji je proveo devetnaest godina u zatvoru zbog krađe kruha. Nakon puštanja na slobodu, suočava se s predrasudama društva, ali odlučuje promijeniti svoj život. Uz pomoć dobrog biskupa, postaje pošten čovjek i bogati industrijalac. Njegovu prošlost stalno progoni policijski inspektor Javert, koji vjeruje u zakon bez milosti. Valjean usvaja siroče, djevojčicu Cosette, čija majka Fantine umire u bijedi. Priča prati njihove živote kroz revolucionarne nemire u Parizu, sukobe pravde i savjesti te ljubavnu priču između Cosette i mladog revolucionara Mariusa. Na kraju, Valjean se žrtvuje kako bi zaštitio Cosette i Mariusa, a njegov život završava mirno, s osjećajem iskupljenja.

Zagrebačko gradsko Kazalište Komedija prema dogovoru s CAMERONOM MACINTOSHEM predstavlja novu produkciju BOUBLILA I SCHÖNBERGA – LES MISÉRABLES / JADNICI, mjuzikl prema romanu VIKTORA HUGOA.

Svečana premijera održana je 11 .studenoga 2024.

Kazalište Komedija izvelo je ovaj mjuzikl još osamdesetih godina prošlog stoljeća i to kao prvo u Europi nakon njegove pariške premijere, no sada se vratilo ovom naslovu u modernoj, nedavno objavljenoj verziji s velikom i scenski raskošnom predstavom.

Glazbu potpisuje Claude-Michel Schönberg, stihove Herbert Kretzmer, a originalan libretto na francuskom napisali su Alain Boublil i Jean-Marc Natel.

Prevoditelj je Dražen Bratulić, dirigent Dinko Appelt, redatelj Stanislav Moša, koreografkinja Tihana Strmečki,  scenogaf Petr Hlousek,  kostimografkinja Andrea Kučerova, oblikovatelj svjetla David Kachlir i oblikovatelj zvuka Igor Pauk.

Glavne uloge tumače Ervin Baučić i Dražen Bratulić (Jean Valjean), Đani Stipaničev i Igor Drvenkar (Javert), Renata Sabljak i Vanda Winter (Fantine), Filip Hozjak i Neven Stipčić (Marius), Gabriela Mijatović (Cosette), Jan Kovačić i Ronald Žlabur (Thénardier), Nika Ivančić i Zrinka Kušević (Mme.Thénardier), Devin Juraj i Fabijan Pavao Medvešek i (Enjolras) i Dora Trogrlić, Sara Vojičić i Nikolina Vujić (Eponine), Lejla Hajdarević, Leonora Herceg i Emili Rogina (Dijete Cosette), Josip Makar, David Novosel i Lovro Žužul (Gavroche) te Rita Palić i Una Šilić Dragoljević (Dijete Eponine).

Ovaj mjuzikl nadmašuje običnu adaptaciju romana jer uspijeva Hugoovu epsku priču prenijeti kroz univerzalni jezik glazbe, omogućujući publici da duboko proživi emocije likova i dramu njihovih života. Kroz svoje središnje likove i bogatu glazbenu podlogu, mjuzikl ostavlja snažan dojam o borbi za slobodu, pravdu i otkupljenje. Jadnici tako ostaju suvremeni i nakon više od tri desetljeća izvođenja, dokazujući da tematska snaga i kvaliteta priče nadilaze vrijeme u kojem je djelo nastalo i stavljaju ga u univerzalni prostor ljudskosti.

Tijekom rada na projektu učenici su interpretirali određene elemente romana, samo odabrane dijelove teksta, važne za interpretaciju glavnih likova. Interpretacija se temeljila na fizičkoj, etičkoj i govornoj karakterizaciji. Posebno su interpretirani opisi vanjskog i unutarnjeg prostora koji su apsolutno u funkciji karakterizacije lika. Gledajući mjuzikl na kazališnim daskama „Komedije“ uspoređivali su dojmove, karaktere likova iz romana s interpretacijom i glumom glumaca u mjuziklu. Dobili su potpunu sliku Hogoovog svijeta „Jadnika“, proživjeli su Pariz njegova doba, proživjeli su Jeana Valjeana, Cosette…Tako doživljeni likovi ostavljaju trajno pamćenje i omogućuju kvalitetnije, emocionalno jače primanje umjetničkih tekstova u budućnosti, bilo da je riječ o književnosti, bilo da je riječ o kazališnim uprizorenjima.